Četiri organizacije civilinog društva pripremili principe promjena Ustava Bosne i Hercegovine i poslali ih PIC-u i OHR-u. U Novom danu su o aktuelnom političkom trenutku i izmjenama ustava govorili prof. Kasim Trnka, predsjednik Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca, Miro Lazović, predsjednik Foruma parlamentaraca, Stipe Prlić, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća i Zoran Jovanović, predsjednik Sprskog građanskog vijeća. Lazović je tom prilikom istakao da bi poraz američke administracije bio ukoliko bi Milorad Dodik nastavio s politikom rušenja Bosne i Hercegovine.

Kasim Trnka se osvrnuo na Dodikove izjave komentarišući da li one podrivaju ustavni integritet BiH te da li se u pravu može tražiti prostor za krivičnu odgovornost.

“Zavisi kako je u zakonu precizirano biće krivičnog djela. Ukoliko Tužilaštvo u Krivičnom zakonu BiH utvrdi da u tom slučaju postoji elementi bića krivičnog djela onda se može voditi krivični postupak. Mislim da je u ovom trenutku značajnija druga stvar. Moj je utisak da ovakva ekstremna i zapaljiva retorika Milorada Dodika je prosto hipnotizirala i obamrla cjelokupnu demokratsku javnost u BiH. Također, mislim da je greška što se ne ide sa potpuno suprotnom argumentacijom koja bi se balansirala u javnom prostoru i gdje bi trebalo očekivati mnogo veći angažman kako nevladinog sektora tako i akademske zajednice pa i samih političara koji relativno manje-više daju mlake izjave na takvu zapaljivu retoriku”, kazao je Trnka.

Lazović o 1992. godini: Sličnost je u vokabularu političara

U takvom kontekstu je nastala inicijativa četiri nevladine organizacije o principima promjena Ustava BiH, dodaje i ističe da se ide s prijedlozima koji bi reintegrisali BiH.

“Da pruže pravac mogućeg razvoja situacije koja bi koristila svim građanima BiH”, konstatovao je Trnka.

Miro Lazović je uporedio 1992. godinu sa trenutnom situacijom te istakao da sličnost pronalazi u vokabularu političara.

“Oni su i 90-ih godina prijetili BiH, nestankom jednog naroda što je Radovan Karadžić radio u oktobru 1991. gpdine u Skupštini Republike BiH. Milorad Dodik danas ima sličnu retoriku. On prijeti nestankom BiH, secesijom jednog njenog dijela, vrijeđa bošnjački narod javno. Retorika podsjeća, ali čini mi se da je potpuno drugačije okruženje kao i međunarodna i vojna situacija. Dakle, ne bih poredio ovaj i onaj period kada je opasnost rata. Mislim da takvih sukoba neće biti, ali ono što radi Dodik vodi do političke nestabilnosti sa možda mogućim konfliktnim situacijama na nekim užim prostorima ukoliko ne stane ili ukoliko mu neko iz međunarodne zajednice, gdje prije svega mislim na američku administraciju, ne kaže ‘dosta je, pretjerao si'”, naveo je Lazović.

“Država sa posebnim potrebama”

Dalje je mišljenja da je Dejtonski sporazum projekt međunarodne zajednice i da je ovako struktuirana BiH, nažalost, “država sa posebnim potrebama”.

“I na taj način ona je još u mnogim segmentima pod utjecajem međunarodnih standarda i politike koja se kreira iz međunarodne zajednice. Dejtonski sporazum je nametnut i ograničenog vremenskog karaktera, njegovi potpisnici preuzeli su na sebe ulogu čuvanja BiH u skladu s njim. Amerika je dakle medijator i kreator Dejtonskog sporazuma i ukoliko bi Dodik nastavio s tom politikom, da faktički uz rušenje BiH to radi i sa Dejtonskim sporazumom, to bi bio i poraz američke administracije i njene uloge na prostoru Zapadnog Balkana. To sigurno američka administracija neće dozvoliti, a argumente nalazim u njenim pojačanim aktivnostima kroz slanje kompetentnih ljudi na prostor Zapadnog Balkana od ambasadora u Srbiji Christophera Hilla koji dobro poznaje tu situaciju do Gabriela Escobara, zamjenika pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država koji je Dodika doveo na vlast u Banjaluci. Tako da očekujem da će tom pojačanom aktivnosti Amerika reći ‘dosta je, okrećemo drugu stranicu'”, naglasio je Lazović.

“Ne treba potcjenjivati šta Dodik radi”

Stipe Prlić je istakao da su Dodikove izjave nedopustive, ali da se ne smije potcjenjivati ono što on radi.

“Vidimo da se niko ozbiljno ni u BiH, a posebno iz međunarodne zajednice ne suprotstavlja ovom njegovom djelovanju. Mislim da se nešto treba poduzeti i spriječiti ovakvo njegovo nastupanje. Mislim i da je krajnje vrijeme da Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH, reaguje na ove poteze Milorada Dodika”, kazao je Prlić.

Od ovakvog Dodikovog “ismijavanja”, nastavlja Prlić, sve nas može zaboljeti glava.

“Tu su i garanti Dejtonskog sporazuma i visoki predstavnik koji bi trebao reagovati i zaustaviti ovo ludilo kada je u pitanju Dodik”, istakao je Prlić.

“Ljudi su na ivici gladi, zato i odlaze”

Zoran Jovanović je kazao da trenutna opozicija u Federaciji BiH kritikuje, ali da ni ona ništa nije uradila kada je bila vlast.

“U oba entiteta i Brčko distriktu stanovništvo je na ivici siromaštva. Pogotovo mi koji živimo kao ‘ostali građani’ vidimo kako narod živi. Od 380 KM u FBiH i 240 KM u RS, pa je li to za jedan dostojanstven život čovjeka. Naravno da nije, doveli su nas na ivicu egzistencije, cjelokupno bh. društvo, izuzev jedne kaste ekstremno bogatih, tačnije, ovih koji su nas opljačkali, od one famozne privatizacije i certifikata, vaučera do kupovine društvenog vlasništva koje je kasnije pretvoreno u državno. Egzistencija građana je iu pitanju i sigurnosna situacija i zbog toga nam ljudi odlaze. Idu čak i oni koji su zaposleni, da se spase”, naveo je Jovanović.

Dodao je da se međunarodna zajednica igra.

“Opet je BiH predmet za potkusurivanje interesa velikih sila. Da hoće oni ovo mogu za dan zaustaviti. Visoki predstavnik ima ovlasti, ako je nekada smijenjen Nikola Poplašen, zatim Mirko Šarović to je dokaz da se može smjenjivati. Za sve one koji ruše BiH i rade protiv njenog Ustava postoje ovlasti, samo je potrebna volja. Nema te volje, ponovo je na sceni potkusurivanje isto kao 90-ih”, poručio je Jovanović.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad