Lazović za N1: Da su izbori u RS održani nakon Vučićevog poraza, Dodik bi imao mnogo lošiji rezultat

Lazović je na početku razgovora priznao da je priželjkivao pobjedu Studentske liste, ali da ga je iznenadio način na koji se završila izborna noć u Srbiji.

Kako je kazao, masovan izlazak građana na izbore, posebno prizori dugih redova ispred biračkih mjesta u Beogradu i inostranstvu, ulijevali su mu nadu da bi studentski pokret mogao ostvariti dobar rezultat.

Ipak, nakon prvih informacija prema kojima je Aleksandar Vučić imao prednost, počeo je sumnjati u takav ishod.

"Ali onda, kada je Vučić priznao poraz, zaista kao da je neki teret spao s mene", rekao je Lazović.

Objasnio je da izborni rezultat doživljava i lično, s obzirom na vlastito političko djelovanje od devedesetih godina.

"Mislim da ova pobjeda studentske liste jučer zatvara jednu historijsku stranicu te pogubne velikosrpske politike, koja je najviše štete nanijela Bosni i Hercegovini i njenim građanima, ali je i unazadila Srbiju kao društvo, kao državu, i srpskom narodu stvorila jednu ogromnu hipoteku za koju se nadam da će je ova nova vlast znati skinuti", izjavio je.

"Dodik je doživio šok kada je Vučić priznao poraz"

Govoreći o posljedicama izbora u Srbiji po političke odnose u Bosni i Hercegovini, Lazović se posebno osvrnuo na Milorada Dodika i Željku Cvijanović.

Podsjetio je da su oboje čestitali studentskoj listi, ali je izrazio sumnju u iskrenost Dodikove čestitke.

"Koliko je to iskreno, ostaje da se vidi, pogotovo od strane Milorada Dodika, jer je on jučer bio u štabu Aleksandra Vučića sa svojim sinom Igorom", rekao je.

Prema njegovoj ocjeni, Dodik nije očekivao ovakav izborni rezultat.

"I mogu misliti kakav je šok doživio kada je Vučić rekao da su izgubili izbore. Jer gubitak izbora od strane Vučića je gubitak i udar na politiku Milorada Dodika", naglasio je Lazović.

Istakao je da Dodika poznaje još iz vremena kada su imali slične političke stavove.

"Ja Milorada Dodika poznajem iz vremena kada smo se gotovo i družili i isto mislili, s tim što je on otišao u te nacionalističke vode, kako je rekao na Palama neki dan: 'Nisam bio nacionalista, ali sam postao.' Ja mislim da on nije ni svjestan šta sve govori", kazao je.

Pozvao Dodika da se vrati politici koju je zastupao prije 2000. godine

Lazović je uputio direktan poziv Dodiku da preispita svoju politiku, podsjećajući na njegove ranije stavove o Bosni i Hercegovini.

"I ja ga pozivam da se vrati na te neke početne postavke do 2000. godine, kada je bio dašak svježeg vjetra na Balkanu, kako je rekla Madeleine Albright, i da se vrati onoj izvornoj politici koju je zastupao do 2000. godine, kada je govorio o Bosni i Hercegovini kao suverenoj, nezavisnoj državi, državi ravnopravnih građana i svih njenih naroda", rekao je.

Podsjetio je i na ranije razgovore o ustavnom uređenju BiH.

"Kada je zajedno s jednom grupom iz Sarajeva pravio Ustav Bosne i Hercegovine koji će pobrisati entitete i koji će Bosnu i Hercegovinu napraviti evropskom državom", dodao je.

Posebno je naglasio da bi Dodik trebao razmišljati o posljedicama svoje politike za buduće generacije.

"Ja ga, dakle, pozivam da se vrati toj izvornoj svojoj politici, početnim postavkama, i da promijeni svoju politiku. Da promijeni svoju politiku i radi svoje djece, radi svojih sedmero unučadi koje ima", poručio je.

Lazović smatra da bi nastavak dosadašnjeg političkog djelovanja mogao ostaviti dugoročne posljedice.

"On mora shvatiti da ne smije ostaviti hipoteku ni srpskom narodu u Republici Srpskoj, ni svojoj porodici, jednu tešku hipoteku koja će ih pratiti ukoliko nastavi s ovom svojom politikom koju je do jučer vodio", rekao je.

Potom je iznio očekivanje da će političke promjene u Srbiji utjecati i na Republiku Srpsku.

"On bi se trebao otrijezniti, on bi trebao na neki način dići glavu iz pijeska i pogledati da su procesi koji su se desili jučer u Srbiji procesi koji će zahvatiti Republiku Srpsku i njegovu secesionističku politiku definitivno poraziti", izjavio je Lazović.

"Da su izbori u RS održani nakon Vučićevog poraza, Dodik bi imao mnogo lošiji rezultat"

Na pitanje bi li rezultati izbora u Republici Srpskoj bili drugačiji da su održani nakon izbora u Srbiji, Lazović je odgovorio potvrdno.

"Vjerujem, apsolutno vjerujem, jer refleksija onoga što se dešava u Beogradu uvijek se prelijeva na prostor Republike Srpske. Dakle, uvijek se i pozitivne i negativne silnice reflektuju na Republiku Srpsku", kazao je.

Ocijenio je da su Dodik i Vučić godinama zajedno promovirali projekat takozvanog srpskog svijeta, čiju budućnost sada dovodi u pitanje.

"Milorad Dodik bio je produžena ruka Vučićeve politike i pravili su zajedno te projekte srpskog svijeta, koji očigledno nakon ovog poraza Vučića dolazi u pitanje, odnosno nema ništa od njega, pogotovo ukoliko Crna Gora veoma brzo uđe u Evropsku uniju", rekao je.

Smatra da bi promjena vlasti u Srbiji mogla označiti i slabljenje nacionalističkih politika u regionu.

"Dakle, sjene te velikosrpske politike, srpskog svijeta, će iskopniti. I u tom kontekstu, siguran sam da su izbori kod nas bili nakon poraza Vučića, da bi i Milorad Dodik imao puno, puno lošiji rezultat", naglasio je.

Šta očekuje od novog Predsjedništva BiH?

Lazović je govorio i o odnosima Bosne i Hercegovine sa Srbijom nakon promjene vlasti u Beogradu.

Naglasio je da će mnogo toga zavisiti od političkih stavova nove srbijanske vlade, njenog premijera i parlamentarne većine.

Ipak, očekuje da će i Predsjedništvo BiH pokazati spremnost za saradnju ukoliko nova vlast u Srbiji promijeni dosadašnju politiku prema susjedima.

"A od Predsjedništva Bosne i Hercegovine očekujem da se pruži ruka tom novom rukovodstvu Srbije, pod uslovom da njihovi potezi, njihova politika bude promijenjena i da bude politika saradnje, kako je to njihov nosilac liste rekao, da želi uspostaviti novu saradnju u regionu i s međunarodnom zajednicom", izjavio je.

Govoreći o članovima Predsjedništva BiH, spomenuo je Željku Cvijanović, Dariju Filipović i Denisa Bećirovića.

"Dakle, ne bih bio sada skeptik u startu ni prema Željki Cvijanović, ni prema Dariji Filipović, ni prema Denisu Bećiroviću", kazao je.

Smatra da bi promjene u Srbiji mogle utjecati na njihovu spremnost da razgovaraju o konkretnim pitanjima.

"Mislim da će ih i ova pobjeda studentske liste na neki način dovesti za sto i uozbiljiti, tako da se dogovaraju oko konkretnijih aktivnosti koje će ići u korist Bosne i Hercegovine, ali i aktivnosti koje će ići u korist saradnje u regionu, i s Hrvatskom i sa Srbijom", rekao je.

"Čović će se morati suočiti s realnošću i odustati od podrške Dodiku"

Lazović je posebnu poruku uputio i HDZ-u BiH te njegovom predsjedniku Draganu Čoviću.

Od članice Predsjedništva BiH Darije Filipović očekuje da najave o evropskim integracijama pretoči u konkretne poteze.

"Pogotovo očekujem od članice Predsjedništva Darije Filipović, koja je to govorila, da nastavi ono što je verbalno govorila, da u praksi nastavi povlačiti poteze koji će Bosnu i Hercegovinu bržim koracima uvesti u evropske integracije", kazao je.

Govoreći o evropskom putu Bosne i Hercegovine, spomenuo je hrvatskog europarlamentarca Tonina Piculu i premijera Hrvatske Andreja Plenkovića.

Prema Lazovićevoj ocjeni, evropske ambicije Hrvatske trebale bi biti povezane i s napretkom Bosne i Hercegovine prema članstvu u Evropskoj uniji.

Potom je iznio očekivanje da će i Dragan Čović promijeniti odnos prema Dodikovoj politici.

"A to ujedno podrazumijeva da će se Dragan Čović, koji je čuvao leđa Miloradu Dodiku do sada, morati i on suočiti s realnošću i na neki način odustati od podrške politici Milorada Dodika, koja u tim sudbonosnim trenucima blokira ili sprečava put Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju", rekao je.

"Mislim da se politika HDZ-a mora okrenuti Bosni i Hercegovini i njenom evropskom putu", dodao je.

Nova vlast u Srbiji mora se suočiti s genocidom u Srebrenici i prošlošću

Jedna od važnih tema razgovora bila je i spremnost studentskog pokreta da se suoči s pitanjima koja opterećuju odnose Srbije sa susjednim državama.

Lazović je ocijenio da studenti tokom prethodne dvije godine uglavnom nisu otvarali osjetljiva regionalna pitanja, već su se fokusirali na korupciju, kriminal, obrazovanje, zdravstvo i jačanje institucija.

Prema njegovom mišljenju, razlog za takav pristup mogao bi biti strah da bi otvaranje pitanja ratne prošlosti oslabilo podršku pokretu.

"Vjerovatno zbog toga što su bili svjesni, odnosno oni ljudi koji su ga vodili, da je srbijansko društvo potpuno zatrovano lažima koje je Vučićeva politika eksponirala ovih posljednjih 15–20 godina, na način da prave reviziju svih događaja koji su se dešavali od 1992. godine", rekao je.

Ipak, smatra da će nova vlast morati otvoriti ta pitanja ukoliko želi graditi drugačije odnose sa susjedima.

"A oni se ne mogu suočiti s istinom ukoliko ne otvore ona pitanja koja je Vučić na neki način skrivao i lažno ih predstavljao, a to su događaji iz 1992. godine, to su međunarodne presude Haškog suda pravde, to je genocid u Srebrenici, to je Kosovo kao međunarodno priznata država", kazao je.

Naglasio je da će suočavanje s prošlošću podrazumijevati i preispitivanje odgovornosti režima Slobodana Miloševića.

"A kada se suoče s istinom, onda će morati spoznati i odgovornost Miloševićevog režima, koji je Vučić u kontinuitetu ovih 30 godina čuvao. A odgovornost Miloševićevog režima i Vučićeve politike za raspad Jugoslavije je evidentna", izjavio je.

Lazović smatra da bez otvaranja tih pitanja neće biti moguće izgraditi stabilne odnose između Srbije i Bosne i Hercegovine.

"Dakle, to će oni morati priznati ako zaista žele na istini graditi bolje odnose u regionu", poručio je.

Državna imovina ključna za investicije i infrastrukturne projekte

Govoreći o ekonomskoj saradnji Bosne i Hercegovine i Srbije, Lazović je naglasio važnost infrastrukturnog povezivanja i realizacije zajedničkih projekata.

Posebno je spomenuo autoput Beograd–Sarajevo, za koji smatra da je važan za obje države.

"Infrastrukturni projekti su itekako potrebni i Bosni i Hercegovini i Srbiji, i ja podržavam to što je Vučić prije godinu-dvije nagovijestio izgradnju autoputa Beograd–Sarajevo", kazao je.

Prema njegovoj ocjeni, političke blokade u Bosni i Hercegovini usporavale su realizaciju zajedničkih projekata.

Pozvao je i na primjenu Aneksa 9 Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji se odnosi na javne korporacije i zajedničku infrastrukturu.

"To je zbog politike Milorada Dodika, kojem je svaki zajednički projekt koji uvezuje ekonomski prostor Bosne i Hercegovine bio problem, jer je on politiku do sada vodio kao igru u kojoj nema dobitka za Republiku Srpsku ukoliko Bosna i Hercegovina ne izgubi", rekao je.

Lazović smatra da bi rješavanje pitanja državne imovine moglo otvoriti prostor za nove investicije.

"Status državne imovine je ključ za projekte koji će dolaziti i iz regiona i projekte koji bi dolazili eventualno od strane međunarodne zajednice, odnosno investitora koji bi željeli ulagati u Bosnu i Hercegovinu", naglasio je.

Prema njegovim riječima, potrebno je ponovo otvoriti i pitanje ispunjavanja uslova iz programa 5+2 za zatvaranje OHR-a.

"Kada se riješi pitanje državne imovine na način da državna imovina ostaje imovina Bosne i Hercegovine, a da se distribucija, odnosno korištenje te imovine može prenijeti na niže nivoe vlasti, ali uz jedan zakonski okvir, onda će se vjerovatno otvoriti i veće investicije u Bosni i Hercegovini", rekao je.

Lazović očekuje formiranje vlasti u BiH do marta 2027. godine

Govoreći o političkoj situaciji nakon Općih izbora u Bosni i Hercegovini, Lazović je iznio očekivanje da bi vlast na svim nivoima mogla biti formirana do marta naredne godine.

"Postoje te procedure, propisane procedure za formiranje vlasti, njih treba ispoštovati i mislim da će se vlast u konačnici na svim nivoima formirati do marta mjeseca iduće godine, jer čini mi se i ne može prije ako ne bude nekih blokada", kazao je.

Smatra da bi političke promjene u Srbiji mogle utjecati i na ponašanje stranaka u Bosni i Hercegovini.

"Vjerujem da će i ova pobjeda studentske liste na neki način uozbiljiti sve političke aktere u Bosni i Hercegovini i da će i oni biti na neki način motivisani da se što prije formira vlast u Bosni i Hercegovini", izjavio je.

"Etničke politike dobile su prvo poluvrijeme, ali utakmica nije završena"

Na kraju razgovora Lazović se osvrnuo na stanje bosanskohercegovačkog društva, podjele i odlazak mladih ljudi.

Ocijenio je da Bosna i Hercegovina nema dovoljno stabilne i efikasne institucije, niti jedinstven ekonomski sistem, dok su društvene podjele posebno izražene u obrazovanju.

"Institucije Bosne i Hercegovine nisu stabilne, nisu efikasne, nemamo jedinstven ekonomski sistem. Podijeljeni smo po svim segmentima, pogotovo u sistemu obrazovanja", rekao je.

Smatra da političari moraju preuzeti odgovornost za prevazilaženje etničkih podjela.

"Politika je ta koja mora kreirati odnose na nivou države, koja će preko tih etničkih rovova koji nas 30 godina drže u tim nekim etničkim kavezima početi praviti mostove, početi razgovarati, početi otvarati dijalog i jednostavno stvarati jednu sliku da smo mi svi Bosanci i Hercegovci, da samo zajedno možemo ići naprijed", poručio je.

Posebno je upozorio na odlazak mladih, obrazovanih i sposobnih ljudi iz Bosne i Hercegovine.

Naglasio je da se taj trend neće moći zaustaviti bez stabilnije političke situacije i promjene načina upravljanja državom.

Osvrćući se na izborne rezultate u BiH, zaključio je da trenutna politička situacija ne znači i konačan poraz ideje građanske države.

"Pa dobro, etničke politike su dobile prvo poluvrijeme sad nakon ovih izbora, ali utakmica nije završena", kazao je.

"Dakle, utakmica se igra dalje i ja sam uvjeren da će ta građanska država, kad kažem građanska, onda mislim na državu ravnopravnih građana i ravnopravnih naroda, na formuli koja će obezbijediti čuvanje identiteta, i etničkih i vjerskih i kulturnih, svakoga čovjeka", zaključio je Miro Lazović za N1.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad