Problem odlaganja i zbrinjavanja otpada gorući je problem kako u svijetu tako i u BiH. Prema procjenama, u našoj zemlji postoji oko 1.100 divljih odlagališta otpada, iako ih je nedavno širom zemlje zatvoreno od 10 do 15 posto, dok se u Federaciji BiH nalazi oko 340 nezakonitih odlagališta. Kako bi se kvalitetno riješilo zbrinjavanje otpada potreban je, poručuju stručnjaci, strateški i zakonski okvir te sistemsko podizanje svijesti o potrebi odvajanja i recikliranja otpada.

Deponija Ada u Čapljini legalna je divlja deponija udaljena svega nekoliko stotina metara od centra grada. Svojim postojanjem ugrožava lokalno stanovništvo kojem poseban problem pričinjava često spaljivanje otpada, ali i neprijatan miris koji je značajno izražen u ljetnim mjesecima.

“Puno nam smeta deponija, zadnji put kad su palili toliko je smrdilo da nismo mogli ni prozore otvoriti ni vani izići. Prisiljeni smo, tu nam je kuća i mi tu moramo živjeti”, kaže Zora Pavlović, mještanka.

Ova deponije postoji više od 70 godina, nalazi se uz rijeku Neretvu, a njena lokacija predstavlja opasnost za ljude i životinje ne samo u Čapljini nego i šire.

Predstavlja opasnost i za život ljudi u donjem toku Neretve u RH što znači da zagađuje i EU. U rješavanje problema ove deponije krenulo se još 80-ih godina, bilo je više pokušaja sanacije proteklih godina, međutim bezuspješno..

“Mi smo se u Čapljini odlučili suočiti i ozbiljno početi raditi na rješavanju jendog velikog problema a to je naša deponija Ada. Nažalost, ovaj problem nije samo u Čapljini , sve naše susjedne općine i gradovi također imaju ovaj problem i svi moramo zajednički krenuti”, kazao je Smiljan Vidić, gradonačelnik Čapljine.

“Onog trenutka kada budemo imali lokaciju za novo tehnološko rješenje koje ćemo odabrati na osnovu procjene utjecaja na okoliš tada će Ada istog trenutka biti zatvorena”, kazala je Ana Buljubašić, savjetnica gradonačelnika Čapljine.

Svjesni činjenice da je potrebno što hitnije pristupiti sanaciji neaktivnog i degradiranog dijela ovog odlagališta, na naučno stručnoj konfereniciji u Čapljini danas se govorilo o mogućim rješenjima za ovo ali i druga odlagališta otpada u zemlji.

“Mi smo se u BiH opredijelili kroz strategiju upravljanja čvrstim otpadom za koncept mehaničko-biološkog tretmana otpada izgradnje sanitarnih deponija, centara gospodarenja otpadom. Dosad je izgrađeno 7 takvih centara, predviđebno ih je 16 na regionalnom principu, da općine i više županija udruže, jer za Hercegovinu je dovoljan jedan centar”, kazao je Nevenko Herceg, predsjednik Vlade HNK.

Na otpad bi trebali gledati kao na energent ili sirovinu od koje se može dobiti novac , poručeno je, jer Evropske zemlje odavno od otpada proizvode alternativna goriva i energiju.

“Trebamo promijeniti pristup i svijest o otpadu. Sav otpad nije smeće. On može biti sirovina za mnoge druge proizvode, a s druge strane moramo biti svjesni da za nove tehnologije moramo imati značajna sredstva, jer ne možemo sami napraviti onako kako je sad regulirano da se time bave lokalne samouprave”, kazao je Marinko Čavara, predsjednik FBiH.

Još uvijek nije razvijeno ni razvrstavanje otpada po kategorijama kao u drugim europskim zemljama, no gradska vlast u Čapljini u skoroj budućnosti će pokušati uspostaviti sistem odvojenog prikupljanja koji bi stvorio preduslove za smanjenje količine otpada koji se odlaže.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad