Levy: Priznajem jevrejsku traumu sve dok se njom ne manipuliše; danas sam usamljeniji nego ikad prije

Levy, koji je 2021. godine dobio prestižnu Sokolov nagradu za novinarstvo, govori o normalizaciji nacionalističke i rasističke retorike, zamiranju progresivnih glasova, odnosu prema palestinskoj patnji i sve većem neskladu između izraelske percepcije i stvarnosti na terenu.

"Dobio sam novinarsku nagradu 2021. godine, ali sam gotovo siguran da 2025. godine ne bih dobio nagradu. Još postoje hrabri Izraelci koji javno govore, koji se slažu sa mnom i koje zanima ono što ja pišem – ali, nažalost, oni su sve izraženija manjina. Nagrada ne odražava današnju atmosferu u Izraelu. Izrael je danas više nacionalistički i više rasistički nego što je ikad bio. I ja sam puno usamljeniji danas, nego ikad ranije – ali nisam ja tema – tema je patnja palestinskog naroda i kako da izađemo iz svega ovoga", rekao je za N1 Levy.

U takvom ambijentu, ističe, progresivni i mirovni glasovi postaju marginalni, dok se oni koji izražavaju empatiju prema Palestincima ili kritiziraju politiku vlade - isključuju.

Jedna od najkontroverznijih tema u globalnoj raspravi o izraelsko-palestinskom sukobu jeste slogan “Od rijeke do mora, Palestina će biti slobodna”, koji jedni vide kao poziv na oslobođenje od okupacije, a drugi kao negiranje postojanja Izraela. Levy smatra da značenje slogana zavisi od konteksta i namjere, te upozorava na opasnost automatiziranog proglašavanja ovog izraza antisemitskim bez dubljeg razumijevanja.

“Da, slogan može biti antisemitski u nekim kontekstima. Ali mnogi ga koriste kao poziv na slobodu za sve između rijeke i mora – i to je vizija s kojom se ja slažem", pojasnio je za N1.

On ističe da se njegova interpretacija zasniva na ideji jednake slobode i jednakih građanskih prava, a ne na eliminaciji jednog naroda. Prema njemu, parola može označavati društveni model u kojem Izraelci i Palestinci dijele isti prostor kao ravnopravni građani u jednoj demokratskoj državi.

“Poziv da od rijeke do mora imamo slobodu ne znači nužno istrebljenje Izraela. Da, to znači kraj jevrejske države i uspostavljanje države koja će biti demokratija za sve. To nije istrebljenje, to na svakom jeziku znači demokratija", rekao je on.

Iako lično smatra da bi formiranje dvije države predstavljalo najpravednije i najlogičnije rješenje, Levy procjenjuje da su političke i demografske okolnosti na terenu dovele do nepovratne tačke.

“Mislim da je prošao voz za rješenje o dvije države. Realno, dalje smo od tog rješenja nego ikad", istakao je.

Levy poziva na otvaranje ozbiljne, realistične rasprave o alternativama, uključujući modele jedinstvene države sa jednakim pravima za sve stanovnike, umjesto, kako kaže, “insistiranja na rješenju koje odavno nije izvodivo”.

“Priznajem jevrejsku traumu – ali ne kad se njome manipuliše”

Govoreći o historijskoj i kolektivnoj jevrejskoj traumi, Levy naglašava da je ne negira i da smatra da je ona ključna za razumijevanje izraelske percepcije sigurnosti. No, upozorava da trauma ne može biti opravdanje za politiku prema Palestincima.

“Priznajem jevrejsku traumu sve dok se njome ne manipuliše i sve dok se ona ne iskorištava u nelegitimne svrhe, što jeste često slučaj", rekao je za N1.

Dodaje da je dio izraelskog naroda i da dijeli strahove i izazove sa sunarodnjacima, ali odbija da trauma postane sredstvo opravdanja vojne dominacije i kolektivnog kažnjavanja.

Ukazuje i na činjenicu da u arapskom svijetu postoje glasovi koji prizivaju nestanak Izraela, ali smatra da se mora postaviti pitanje zašto ti stavovi postoje, a ne samo kako zvuče.

“Kad je generalni sekretar UN-a rekao da postoji kontekst za zločine 7. oktobra, Izrael ga je osudio. Ali on je rekao istinu. Kontekst postoji – to ne opravdava zločin, ali moramo shvatiti razloge i uzroke", zaključio je izraelski novinar.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad