Osman Lindov, profesor na Saobraćajnom fakultetu u Sarajevu komentarisao je za N1 crnu s tatistiku kada je riječ o saobraćajnim nesrećama u Bosni i Hercegovini. Mišljenja je da postoje brojni uzročnici među kojima su prije svega loše uređene magistrale, ali i mladi vozači kao i neadekvatna reakcija i aktivnosti nadležnih. Smatra da se svi trebamo zabrinuti gdje gubimo stanovniištvo - u saobraćaju.

U Bosni i Hercegovini u posljednjih 10 godina najmanje je stradalo 3.000 ljudi u saobraćajnim nesrećama. Pitali smo Lindova koliko je ta statistika porazna?

“Ukoliko uporedite sa ostalim zemljama koliko BiH ima stanovnika i motornih vozila, to je zaista frapantan podatak. Da se svi zabrinemo gdje gubimo stanovništvo – u saobraćaju. Da li radimo dovoljno da se to spriječi, ja uvijek kažem da možemo više. Radi se ponešto, ali je to sve kao ‘na kašičicu’ za ovakav ozbiljan problem s obzirom na to da nam statistike ne idu u prilog. Osim smrtno stradalih i povrijeđenih tu su i materijalne štete jer godišnjem nivou zabilježimo oko 30.000 saobraćajnih nesreća pa nam samim time i privreda trpi”, kazao je Lindov.

Najčešći uzroci saobraćajnih nesreća su, kako navodi Lindov, prema policijskim evidencijama, brzina, alkohol, preticanje…

“Ostalih uzroka imamo 50 posto, a ostalih uzroka na 3.000 ljudi dobijemo 1.500 ljudi gdje nismo dobili stvarne uzročnike nesreća pa bismo trebačli analize raditi na više nivoa vlasti. Nismo usvojili brojne strategije koje se tiču sigurnosti u saobraćaju. Vidimo kuda sve ovo vodi, neozbiljnost i neznanje koje provodimo od svih nivooa vlasti jer nas ne zabrinjava ovih 3.000 ljudi poginulih u 10 godina što će biti nažalost statistika i u narednih 10 evo ja ih sada prognoziram. Ne kažem ja da smo loši, ali ne radimo dovoljno na svim nivoima vlasti. Inače nam fali stručnih ljudi u ovom segmentu sigurnosti saobraćaja. Krenut ćemo dalje kada shvatimo da je to stvarno problem”, naglasio je Lindov.

Dalje navodi da kaznena politika nigdje u svijetu nije dugoročno dala rezultate.

“Rezultate daje svugdje kratkoročno pa tako i u BiH. Dakle, svugdje u svijetu imamo tu populaciju mladih vozača, ali ono što smatram, u BiH smo malo zakasnili u dodatnoj edukaciji tih osoba i upozoavanju te grupacije. Ponavljamo već 20 godina da su mladi vozači problematični, ali šta smo uradili na poboljšanju njihovog ponašanja u saobraćaju, nije samo dobijanje licence za vožnju kraj našeg rada s njima. Mi ćemo vrlo lako optužiti čovjeka za sva djela u saobraćaju, ali moramo naglasiti da naša saobraćajna infrastruktura nije na zadovoljavajućem nivou. Magistralne ceste širom BiH su upropaštene. Upropastile su ih investicije na putevima i pogledajte, sve saobraćajne nesreće nekako se dogode gdje je neadekvatna preglednost, postoje određeni objekti na cesti, priključci koji nisu adekvatni pa do toga da su tu i trafike, prodavnice i to je upropaštavnanje magistralnih pravaca. Moramo ih očistiti da budu pregledni i na to nas tjeraju i evropske direktive i mi ih nismo usvojili ili ne znamo kako da to uradimo”, naveo je.

Prošle godine u BiH je u saobraćajnoj nesreći živote izgubilo 255 osoba, a prema nepotpunoj statistici dosad je u 2022. taj broj povećan na 260. Pitali smo Lindova koje su to dionice puteva koje su opasne po živote građana, a na šta nadležni trebaju obratiti pažnju i riješiti taj problem?

“Dok se ne osvijestimo da smo mi svi saučesnici ne amnestirajući nikoga u ovom procesu, svakakp su najodgovorniji upravitelji cesta koji dobijaju novac za to i morali bi shvatiti da dionice na magistralnim mrežama koje su problematične moraju se ispitati, a trebaju znati i to da naša magistralna mreža gotovo u cijelosti zahtjeva saniranje, a to je 40.000 kilometara, da nedostajuća zaštitne odbojna ograda na dosta mjesta nije postavljena i taj segment moramo uraditi. Najosjetljivije dionice su one koje prolaze kroz naselja i one su posebno problematične i nmoraju se napraviti obilaznice oko gradova, a ne da upropaštavamo magistralne ceste. Mi mislimo da ćemo taj problem riješiti ukoliko postavimo tablu da se samnji brzina vožnje, što niko ne radi ili da postavimo kamere. Neka niko ne misli da se to tako može riješiti. Još smo jedan segment zaboravili, a to je da se svake godine radi na iznalaženju ‘crnih tačaka’ na magistralnim putevima koje su kobne po vozače i da na taj način planiramo programe. Znam da na oko 120 dionica na magistralnim putevima imamo crne tačke i ozbiljno bi na tome morali raditi”, zaključio je Lindov.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad