BLOG "Mladi u RS-u uče da su zločinci Mladić i Karadžić heroji, nismo uspjeli doprijeti do njih"

Učesnici ovogodišnjeg Marša mira stigli su u selo Mravinjci. Riječ je o jednoj od najzahtjevnijih ruta u ovom pohodu dužem od 100 kilometara. Uz sve to, kiša i znatno hladnije vrijeme dodatno su je otežavali, međutim, oni se nisu predavali pa je tako i ovaj drugi dan protekao bez problema.

Nakon odmora i okrepljenja, učesnike sutra očekuje posljednja ruta i krajnji cilj - dolazak u Potočare gdje će 11. jula biti klanjana dženaza i obavljen ukop za još sedam žrtava genocida u Srebrenici.

Glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Emza Fazlić poručila je kako je nedostatak tačnih informacija najveća prepreka na putu traženja nestalih osoba u genocidu u Srebrenici.

"Nedostatak tačnih i relevantnih informacija koje bi dovele do lokacija gdje se nalaze posmrtni ostaci žrtava su najveća prepreka koja stoji na putu traženja nestalih osoba", kazala je Fazlić u specijalnoj emisiji povodom 30 godina od genocida u Srebrenici.

Marko Milosavljević, Inicijativa mladih za ljudska prava Srbije, kazao je da tokom odrastanja i obrazovanja praktično ništa nije učio o genocidu u Srebrenici osim nekih članaka sa "falsifikovanim podacima" u kojima se "višestruko uvećavao" broj poginulih srpskih civila od Armije Republike Bosne i Hercegovine.

Opširnije Ovdje.

"Jako je teško proći kroz katarzu ako nemate sistematsku podršku države, ne samo u BiH nego u regiji i Evropi koja mora podržati takav program globalno. Mi smo u zadnjih 30 godina dosta propustili toga, posljedica je da se i dan danas organizovano i sistemski negira genocid i ostali zločini", kazao je pravni ekspert Nedim Ademović.

"To znači da mi nemamo šansu da prođemo ono što je njemačko društvo prošlo nakon Drugog svjestkog rata", ocijenio je.

Ademović je kazao da se "apsolutno slaže" sa tezom da negiranje genocida ili nekog zločina, ne samo da predstavlja vaš intimni stav prema tome koji je neprihvatljiv, nego i spremnost da taj zločin njegujete i sutradan i ako vam se pruži prilika ponovo ga počinite.

Kolumnista i novinar Dragan Bursać kazao je u specijalnoj emisiji povodom 30. godišnjice od genocida u Srebrenici da politika negiranja genocida dolazi iz Beograda.

"Istraživanje je pokazalo s jedne strane, nažalost, za jedan procenat ljudi više u RS negira genocid. Ovaj drugi dio koji za Karadžića i Mladića kaže da nisu zločinci, niti da jesu. Upitno je kakvi su njihovi stavovi", kazao je Bursać i dodao:

"Takvu politiku diktira Aleksandar Vučić u Beogradu. On ima tu politiku: Ne izjašnjavamo se, ne govorimo ništa, ne opredjeljujemo se da otvoreno kažemo da je neko heroj ili ne. To dokazuje da ideološka politika negiranja genocida dolazi iz Beograda".

Dr. Ilijaz Pilav bio je ratni hirurg u Srebrenici. Večeras je govorio u specijalnoj emisiji povodom 30 godina od genocida u Srebrenici. Kako je istakao, genocid nad Bošnjacima još nije završen.

Kazao je da je poznato da genocid kao fenomen ima tri faze.

Almasa Salihović, glasnogovornica Memorijalnog centra Srebrenica, istakla je razočaranje podacima da veliki postotak mladih u bh. entiteta Republika Srpska ne smatra da je u Srebrenici bio genocide.

"Jako je teško reći bilo šta pozitivno o ovim podacima u istraživanju. Ljudi u entitetu RS agresiju na BiH nazivaju odbrambeno-otadžbinskim ratom i zato ne iznenađuje podatak da toliki broj mladih ratne zločince Karadžića i Mladića doživljavaju herojim. Uče ih pogrešno", rekla je Salihović istakavši da njoj kao osobi, koja je preživjela genocid, teško padaju ovakve informacije jer "ne znate kako doprijeti do tih mladih osoba".

"Mislili smo da smo učinili dovoljno da mladi dođu do istine, a ne kako ih uče. Ukoliko u RS-u imate retoriku da je Haški tribunal radio samo protiv srpskog Naroda onda mladi odrastaju sa takvim razmišljanjem i nemaju želju sami da istražuju", ocijenila je glasnogovornica Memorijalnog centra Srebrenica.

Ahmed ef. Hrustanović jedan je od gostiju specijalne emisije povodom 30. godišnjice od genocida u Srebrenici. Kaže da dodatno negiranje genocida stvara dodatnu bol i patnju preživjelim žrtvama.

"Svakako da možemo reći da ako se genocid negira da je to posljednja faza, to nam stvara dodatnu bol i patnju. Još nismo pronašli svoje najmilije, kopamo ih, i onda se neko nađe i kaže da to nije genocid i da nije bilo sistematski", kazao je ef. Hrustanović.

Tabuti sa posmrtnim ostacima sedam žrtava genocida u Srebrenici danas su u poslijepodnevnim satima stigli u Potočare. U zloglasnoj Fabrici akumulatora, uz brojne građane Srebrenice, okupile su se porodice žrtava koje su uz bol i jecaje milujući tabute oprostile od svojih najmilijih. Sjedeći pored tabuta svog oca, Mirzeta Karić je smogla snage da kroz tek poneku rečenicu ispriča svoju potresnu priču.

"Teško je. Ubijen mi je otac i ukopavam jednu njegovu kost nakon 30 godina. Ta jedna kost je pronađena prije tri godine i više mu nikad ništa nisu našli", kazala je Mirzeta drhtavim glasom.

Tabuti sa posmrtnim ostacima sedam žrtava genocida u Srebrenici danas su u poslijepodnevnim satima stigli u Potočare. U zloglasnoj Fabrici akumulatora, uz brojne građane Srebrenice, okupile su se porodice žrtava koje su uz bol i jecaje milujući tabute oprostile od svojih najmilijih. Jedan od njih je i Safet Gabeljić koji će ove godine ukopati svog brata Rifeta koji je u trenutku pogibije imao 31 godinu.

Safet je sa suzama u očima ispričao svoju bolnu priču. Rođen u Srebrenici, živeći i radeći na tom području, nije mogao ni slutiti da će biti rata koji će svima zauvijek promijeniti živote.

"Taj me nesretni rat zatekao u Srebrenici. Preživjela sam žrtva genocida, a ne postoje riječi koje bih mogao pronaći i opisati vam kako je to sve bilo. Ne znam ni da li bi čuveni Alfred Hitchcock to mogao ikako izrežirati", započeo je svoju priču Safet.

Više OVDJE.