"Ljudi u Sarajevu koji se bave zagađenjem moraju priznati da ne znaju šta rade"

Janeski ističe na početku gostovanja da zagađenje "nije nešto što se pojavilo juče", to je problem kojeg građani Skoplja i drugih gradova u Sjevernoj Makedoniji pokušavaju riješiti već 10-15 godina.

"Situacija nije bolja, a broj ljudi koji umiru raste. Jutros je Skoplje proglašeno najzagadjenijim u Europi, s indeksom zagađenja 163, što je nezdrav nivo zagađenja. To pokazuje kako je ozbiljan problem i kako su potrebne mjere. Problem zagađenja je često bio predmet politizacije, političke stranke to koriste za međusobne optužbe, a rješenja nisu ponuđena, građani su frustrirani, jer plaćaju cijenu, zdravstveno i ekonomski", ističe novinar iz Skoplja.

Pojašnjava kako dodatni problem u glavnom gradu Sjeverne Makedonije predstavlja nefunkcionalni gradski prijevoz, što povećava upotrebu privatnih automobila, a što dodatno pogoršava kvalitet zraka. Postoje inicijative nevladinog sektora, nastavlja, kojima su tražili zabranu uvoza vozila starijih od 10 godina, što bi smanjilo emisiju iz saobraćaja.

"Nažalost, liderke inicijative, koje su žene, suočile su se s brutalnim napadima na društvenim mrežama, prijetnjama, vulgarnim komentarima. Ovakvi napadi pokazuju nivo otpora kod građana nego i problem rodne nejednakosti u javnim debatama", naglašava, dodavši da nakon niza inicijativa  i priča o akcijskim planovima, Skoplje je i dalje na istom mjesto, među najzagađenijim gradovima.

https://n1info.ba/vijesti/mozemo-li-nauciti-od-drugih-kako-se-london-rijesio-imidza-najzagadjenijeg-grada/

Osvrnuvši se na problem zagađenja u Sarajevu, odnosno toga šta je učinjeno na ovom planu u posljednjim godinama dok svjedočimo porastu aerozagađenja, Hanić, inovator koji je prije nekoliko godina ponudio svoju ideju rješenja problema, kaže kako je priča zastarjela - vratili smo se na početnu tačku i ništa se nije promijenilo.

"Ljudi koji se bave time, koji zarađuju platu da riješe ovaj problem pričaju istu priču, a rješenja nema", ističe.

Smatra da će se problem teško riješiti, jer realnost je ta u kojoj se zadnjih 15 godina zagađenje mjeri, a ništa se ne radi da se adresira problem.

"Pitamo se šta ti ljudi rade? Kupuju se mjerne stanice, i baka od 90 godina vam može dati istu informaciju kao oni. Ti podaci za ništa ne koriste, kupe se, dođe se na medije, ispriča se - "ljudi pripazite" i opet isto. Onda kazu: auta su kriva. Uradio sam jednu matematiku koja kaže da to nema veze sa životom. NO2, koji se javlja zbog automobila, vidjeli smo sinoć javlja se samo u centru Sarajeva, prema izvještajima i mjerenjima, u ostalim dijelovima grada ga nije bilo", pojašnjava.

https://n1info.ba/vijesti/decembar-u-sarajevu-holiday-in-dama-konzumira-zivu-i-cink/

Sarajevo se više ne poredi s Pekingom po zagađenju nego po New Delhiju

Drugi problem, dodaje, jeste da nema detaljnog tumačenja šta govore podaci iz mjerenja kvalitete zraka.

"Digli su kredit da bi kupili nove mjerne stanice. Što nismo za tih 100 miliona uposlili 10 firmi i dali zadatak da rade koverziju starih auta na električne sisteme. U Njemačkoj je to moguće, uzmete sistem za 3-4 hiljade eura, Yugo 45, ugradite u njega kao lego kocku, hajmo se time pozabaviti. Bio sam lani u Pekingu, jedan od pojmova zagađenosti, više nije tako. Grad je fascinantan, ljudi svaki dan čiste ceste, električna auta su okolo, koriste moderne tehnogloigje, imaju zagađenje, ali smanjili su. Sada više ne mjerimo Sarajevo s Pekingom nego s New Delhijem. U Sarajevu moraju ljudi koji se bave time da priznaju da ne znaju šta rade, i da zovnu ljude iz drugih država i kazu pomozite nam", prijedlog je Hanića, inovatora koji je o svom prijedlogu rješenja govorio prije nekoliko godina.

https://n1info.ba/vijesti/sarajevo-konacno-prodisalo-foto/

Podsjetio je i na prijedlog od prije 10-15 godina, kada je postojala ideja da se za Sarajevo kupi uređaj - pročišćivać zraka, kojeg proizvodi nizozemska kompanija, ali prijedlog je odbijen.

Kada je u pitanju njegov prijedlog i inovacija, pojasnio je da se temelji na radu koji postoji od 60-ih godina prošlog stoljeća.

"Koristi se aerosol koji se raspršuje po mediju vode, to se koristilo dosad u Meksiku da se poveća obim kiše, u Kini za Olimpijske igre, u Americi za poljoprivredu itd. Ta se tehnologija koristila i radi noćnih razloga, realnosti BiH, moja inovacija je bila kako da se to upakuje u komercijalni dron i koristi za naše slučajeve, da ne moramo čekati vlade da donose zakone, da ne dižemo kredite", pojasnio je.

Opširnije u videu gostovanja.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje