Način na koji je Visoki predstavnik Christian Schmidt nametnuo izmjene Izbornog zakona u Bosni i Hercegovini se ne bi smatrao prihvatljivim “ni u jednoj drugoj liberalnoj demokratiji”, što ukazuje na “kolonijalnu dimenziju odnosa koji međunarodna zajednica ima prema Bosni”, navodi u svojoj analizi Ivor Sokolić, predavač na Univerzitetu Hertfordshire u Londonu.

U analizi objavljenoj na akademskom blogu univerziteta London School of Economics and Political Science (LSE), Sokolić je ocijenio da su nedavni izbori u Bosni i Hercegovini još jednom su potvrdili da “etnonacionalizam diktira politiku zemlje” a da rezultati pokazuju da su nacionalističke stranke uspjele učvrstiti svoju vlast, baš kao i ranije.

Sokolić navodi da je “veliko iznenađenje uslijedilo je tek nakon zatvaranja birališta” kada je visoki predstavnik Christian Schmidt uveo izmjene Ustava entiteta Federacije i Izbornog zakona.

“Ove izmjene, zajedno sa izbornim rezultatima, ne samo da će dodatno učvrstiti etnonacionalističku politiku, već će i umanjiti kredibilitet demokratskog procesa”, podrctao je.

Schmidtova intervencija

Schmidt je objasio na koristi svoje ovlasti kako bi nametnuo niz izmjena koje bi osigurale funkcionalnost u Federaciji, a te se izmjene odnose na Dom naroda entiteta i na način na koji se biraju delegati.

“U praksi, Schmidt je promijenio pravila za glasanje usred izbora, nakon što su stranke vodile kampanju po starom sistemu i građani su već dali svoje glasove. Pritom je tvrdio da su promjene namijenjene poboljšanju funkcionalnosti institucija i kako bi se omogućilo da se bolje čuje glas javnosti. One su također trebale pomoći da se etničke stranke spriječe u tome da blokiraju funkcioniranje entitetskih institucija, kao što je to ranije činila glavna etničko-hrvatska stranka u Federaciji Bosne i Hercegovine, HDZ BiH”, objašnjava Sokolić.

Navodi da dok su neki, poput američke ambasade, izrazili su podršku za ovaj potez, mnogi drugi, uključujući zvaničnike Evropske Unije, su se distancirali od te odluke.

Predstavnici Hrvata u BiH, ali i “elita” u Hrvatskoj su, međutim, pozdravili odluku kao način zaštite prava bh. Hrvata.

“U zemlji koja još uvijek prolazi kroz težak proces demokratizacije koji je dijelom vođen vanjskim intervencijama, teško je vidjeti kako bi takve proizvoljne odluke visokog predstavnika mogle pomoći da se stekne bilo kakvo povjerenje u demokratski sistem kakav je predstavljen javnosti u Bosni. Nije demokratski mijenjati pravila formiranja vlasti tek kada birači završe glasanje”, navodi on.

“Ovo se ne bi smatralo prihvatljivim ni u jednoj drugoj liberalnoj demokratiji, pa zašto bi onda bilo prihvatljivo u Bosni? To također ukazuje na kolonijalnu dimenziju odnosa koji međunarodna zajednica ima prema Bosni”, podcrtao je.

Međutim, ističe također da ovo može biti problematično prvenstveno zbog načina na koji su izmjene predstavljene, a ne zbog samih izmjena.

“Sistem je nesumnjivo nefunkcionalan. Improvizirani sistem koji je uspostavljen nakon rata je možda bio pogodan u svrhu okončanja sukoba, ali nije prikladan za državu danas. Ona je složena, etnički centrirana i zahtijeva velike promjene, a ne male i nepovezane promjene koje su do sada sprovedene”, ocijenio je Sokolić.

Upozorava i da “postoji inherentna nestabilnost u sistemu”, te da bi “drastična promjena sistema ugrozila moć i bogatstvo elita koje su se u njemu učvrstile”.

“Ovo rizikuje destabilizaciju zemlje, koja je već najkrhkija od 1990-ih. Zbog toga mnogi međunarodni akteri radije rade u postojećim okvirima”, objašnjava on.

Sokolić navodi da su promjene sistema, budući da su bile postepene, interpretirane unutar dominantnog etnonacionalističkog okvira, te da su kritičari optužili visokog predstavnika da ugađa Hrvatskoj dok je većina hrvatskih stranaka pozdravila nedavnu odluku.

“Promjene pokazuju da se na politiku u Bosni i dalje gleda kao na igru nulte sume za etničku dominaciju. Čini se da promjene također jačaju etnički okvir koji favorizuje velike etničke stranke, čime se uklanja prostor za sve stranke koje djeluju izvan etničkog okvira ili bilo koje etničke grupe izvan tri glavne. Time su učvrstile Bosnu kao zemlju Bošnjaka, Hrvata i Srba, sa malo prostora za bilo koju drugu vrstu identiteta (uključujući i bosanski)”, podcrtao je Sokolić.

Šta dolazi slijedeće?

“Teško je zamisliti kako će izbori ili promjene visokog predstavnika moći transformirati trenutni politički okvir ili olakšati običnim građanima donošenje političkih promjena”, navodi Sokolić, ističući da “tenzije u zemlji rastu” i da je, s obzirom da su, gledajući iz vana, obje glavne političke opcije u entitetu Republici Srpskoj “nacionalističke”, vjerovatno da će “tenzije nastaviti rasti”.

“Spoljašnje intervencije ne pomažu. I Hrvatska i Srbija nastavljaju da se miješaju u unutrašnje stvari Bosne i Hercegovine, a Rusija rado podstiče podjele u zemlji”, navodi on.

Međutim, Sokolić također vidi neke pozitivne promjene.

“Pro-EU političari sada imaju određenu moć. Potencijalno pristupanje EU, iako je daleko, može pomoći vladama u održavanju dosljedne transformativne političke agende,” navodi on, te dodaje da je ovo “funkcioniralo u Hrvatskoj od 2000. godine, do njihovog pridruživanja EU 2013. godine”.

“Ovdje se EU može predstaviti kao partner, a ne kao kolonijalni vladar”, ističe, navodeći da Schmidtove izmjene mogu pomoći da se osigura funkcionalnost, “što može omogućiti daljnje promjene”.

“Međutim, da bi to bio slučaj, pokušaji da se polako promijeni etnički okvir morat će biti napušteni u korist značajnije promjene paradigme. I prema narodu Bosne će se morati postupati s poštovanjem koje je potrebno za ulijevanje vjere u demokratski proces”, navodi Sokolić na kraju analize.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad