Na području tranzitnih centara u Bosni i Hercegovini trenutno se nalazi oko 5.700 migranata, ali ukupan broj se tačno ne zna jer mnogi žive i van ovih lokacija, kazala je za N1 Laura Lungarotti, šefica Međunarodne organizacije za migracije u BiH i subregionalna koordinatorica IOM-a.

Govoreći u Novom danu, Lungarotti je kazala kako trenutno vrše procjene kako bi utvrdili tačan broj i profil onih koji žive van centara.

“Oni su većinom smješteni u nedovršenim zgradama ili prave šatorska naselja u šumama, a ima i onih koji su u privatnom smještaju. Tu imate problem sigurnosti. Želimo migrantima osigurati humanitarnu pomoć, ne želimo da budu smješteni u mjestima gdje može postojati opasnost po njih ili lokalno stanovništvo. Kad god možemo mi migrante koje nađemo smještamo u tranzitne centre, posebno razdovjenu djecu bez pratnje roditelja i porodice”, kazala je Lungarotti.

Istakla je kako IOM podržava odluku lokalnih vlasti da migrantski centar Blažuj ne prima nove migrante jer je došlo do maksimuma.

“Lobiramo za to da centri budu izgrađeni i uređeni širom BiH i da budu relativno mali da se može upravljati populacijama i da ne predstavljaju prijetnju po sigurnost i lokalno stanovništvo. Zalažemo se za pravičniju podjelu odgovornosti širom BiH kako bismo se nosili s ovom situacijom”, dodala je.

Kazala je kako je posjeta komesarke Johanson bila izizetno značajna te da je time poslana poruka da EU ostaje uz BiH. Na pitanje da li razgovaraju s vlastima u RS-u u vezi otvaranja migrantskih centara na toj teritorji, kazala je:

“Radimo sa svim stranama kako bismo imali kolegijalno zajedničko rješenje za izazov migracije i nastojimo da izradimo rješenja koja su u najboljem interesu BiH”.

Prema podacima IOM-a, broj migranata je smanjen u 2020. godini kada ihe je bilo oko 16.000, ali nemaju projekcije kako bi se te brojke mogle kretati u budućnosti.

“Nemamo kristalnu kuglu koja će reći koliko migranata će krenuti na taj put, ali se migracije neće zaustaviti. To nije nešto s čime se treba nositi kao s krizom već se treba uvesti upravljanje”, kazala je.

Upozorila je kako se na migrante ne treba gledati kao na kriminalce.

“Sigurnost se nije pogoršala otkako su stigli migranti jer, ako gledamo stopu kriminaliteta, migranti nisu pri vrhu po činjenju krivičnih djela. Trebamo prestati razmišljati o njima kao o kriminalcima, to su različti profili i često su mladi ljudi. Uslovi u kojima su prinuđeni da borave mogu dovesti do sigurnosnih incidenata, ali ako ispunimo sve uslove i imamo podršku sa svih strana, možemo održati nivo sigurnosti. Mi vidimo povećan animozitet prema migrantskoj populaciji i od lokalnog stanovništva i želimo da imamo pozitivan narativ o ovoj populaciji. Želimo naglasiti da je stanovništvo BiH pokazalo solidarnost mnogo puta prema migrantima, pružili su podršku i ova ih zemlja na vrlo human način prima”, kazala je Lungarotti.