Prezentirao je da je Ministarstvo u zadnje tri godine za nacionalne sportske saveze i sufinansiranje uložilo 3,7 miliona KM, što je prosjeku svake godine 20 posto njihovog budžeta.

Magoda je na kraju 2024. godine govorio o tome šta radi Ministarstvo kulture i sporta radi kada su u pitanju streteški ciljevi i pravci kao i onome šta je urađeno u protekle dvije godine, po negovom dolasku na čelo ovog Ministarstva.

Na početku pres konferencije saopštio je “dobre vijesti, jer je dugo najavljivani zakon o sportu danas ugledao svjetlo dana”.

“To je historijski trenutak za KS. Današnjim potpisivanjem dokumenta koje je otišao prema svim relevantnim institucijama za njihovo mišljenje. Kada dobijemo pozitivna mišljenja od ministarstava pravde, finanisija i drugih institucija Vlade KS, a onda idemo u skupštinsku proceduru. Već u prvom kvartalu 2025. imaćemo usvojen dugo očekivani zakon o sportu”, kazao je Magoda.

Prezentirao je da je Ministarstvo u zadnje tri godine za nacionalne sportske saveze i sufinansiranje uložilo 3,7 miliona KM, što je prosjeku svake godine 20 posto njihovog budžeta.

“Ministarstvo kulture i sporta KS zadnjih godina preuzelo je jedan veliki uteg, da brine kao država. Time smo sigurno naopravili sebi problem. To nije pod našom ingerencijom, znamo da u Vijeću ministara svake godine imamo neka 3-4 miliona KM da se plasiraju za sport, a po mom mišljenju to bi trebalo i za nacionalne selekcije. U Vladi FBiH isto tako zadnjih godina nije bilo da se finansira nacionalni sport i sve je tako prešlo na teret Vlade KS, a to je neodrživ sistem”, kazao je Magoda.

Investiranje u nacionalne selekcije i klubove

Naglasio je da je u zadnje dvije godine ovo ministarstvo u rukomet uložilo 1,4 miliona KM u KS (nacionalne selekcije i klubove), da su uložili 2,7 miliona u košarku, 4,2 miliona u fudbal, 300.000 KM u džudo, 310.000 u taekwondo kao i druge sportove.

Najavio je da neredne godine neće biti praksa da na ovaj iznos Vlada KS investira u nacionalne selekcije, te da će pratiti na koji način drugih devet kantona sufinasira rad nacionalnih selekcija.

“Vrijeme je da se i drugi kantoni uključe u sufinasiranjue naših nacionalnih selekcija”, kazao je Magoda.

Prema njegovim riječima samo za Paraolimpijski komitet BIH izdvojeno je 250.000 KM, za trenažni proces plivača Ismaila Barlova i njegov plivački klub nekih 70.000 KM.

U individualnim sportovima istako je da u alpsku skijašicu Elvedinu Muzaferiju najviše investirano, nekih 180.000 KM, za njen trenežni proces i pripreme za olimpijske igre 2026.

Naglasio je da je na javni poziv Ministarstva za sredstava apliciralo više od 700 Udruženja građana u KS.

Istakao je da je zadnjih godina u KS zapostavljena sportska infrastruktura, zbog koje je razvoj sporta za trenežne procese nemoguć.

Prezentirao je najveću kapitalnu investicuju za 2024. i 2025. godinu, a to je izgradnja južne tribine stadiona Grbavica, za što je objezbijeđeno 4,7 miliona KM. Sve procedure koje se tiču Ministarstva kulture i sporta su završene, a još se čeka da načelnica Općine Novo Sarajevo Benjamina Karić raspiše tender i izabere izvođača radova na Grbavici. Od ostalih investicija Magoda je najavio postavljanje umjetne trave na pomoćnom stadionu Koševo, zatim projekat ugradnje solarne fotonaponske elektrane na krovu Spotske dvorane “Goran Čengić”, kao i prtojekete u Hrasnici, Vogošći i Ilidži.

Također je podsjetio na strateška ulaganja u fudbalske klubove Sarajevo i Željezničar, Košarkaški klub Bosna, rukometne klubove Hadžići i Vogošća, “sa ciljem da sistemskim pristupom vrate sport u Sarajevo”.

Kada su u pitanju institucije kulture u KS Magoda je kazao da je budžet ove godinje iznosio 9,7 miliona KM, što je znatno više u odnosu na 2023. (4,9 miliona KM) i 2023. (6 milona KM).

“Da bi ojačali institucije kulture, koje su bile itekako zapuštene, na zahtjeve i molbe naših 13 direktorica i direktora u protekle dvije godine zaposlili smo 103 osobe. Naša temeljna udruženja kulture BiH – Preporod, Napredak, Posvjeta, La Benevolancija, HNV i SGV u prosjeku svake godine dobivaju po nekih 400.000 KM od ovog ministarstva”,  kazao je Magoda.

Podsjetio je da je Nacionalnoj univerzitetskoj biblioteci (NUB) 2022. Ministarstvo kulture i sporta dalo 11.000 KM, 2023. – 65.000 KM, a 2024. godine – 356.500 KM.

“Mediji i građani ne pričaju o sedam institucija kulture. Zaboravljaju da je Zemaljski muzej već davno uređen baš od Vlade KS u kontinuitetu, preko Rektorata i UNSA i to košta građane Sarajeva nekih 1,8 miliona KM, što preko Ministarstva visokog obrazovanja, što preko Ministarsva kulture i sporta, da naš Zemaljaski muzej bude otvoren. To ni približno nije novca koliko treba. Muzej je 2022. i 2023. dobio po 350.000 KM i 2024. – 300.000 KM. Kada sve sumiramo u zadnje tri godine je to tri miliona KM za naše institucije kulture BiH”,  kazao je Magoda, što je po njegovom mišljenju neodrživo kada je KS u pitanju.

O budžetu

Ministar Magoda podržao odluku visokog predstavnika Christaina Schmidta da Vijeće minista konačno finansira svih sedam institucija kulture.

“Pored NUB-a, da ovo nismo riješili zakonom pojavilo bi se pet institucija kulture – Historijski muzej, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti, Umjetnička galerija, Kinoteka i Biblioteka za slijepa i sklabividna lica. Svih pet institucija bili bi na ulici i zatorili bi svoja vrata, isto kao i NUB. Mi smo zakonom o finansiranju institucija kulture riješili taj problem”, kazao je Magoda.

Naveo je da je za Narodno pozorište 2022. godine budžet iznosio 8 miliona KM, a 2024. – 11 miliona KM, Sarajevska filharmonija 2022. dobila je 2,4 miliona KM, a 2024.- 3,4 KM, Pozorište mladih 2022. – 1,8 KM, a 2024. – 2,5 miliona KM, Kamerni teatar 2022. – 2,3 KM, a 2024 – 2,9 KM , Sartr 2022. – 1,4 miliona KM, a 2024 1,7 miliona KM, MES sa 1,154 na 1,5 miliona KM, Muzej Sarajeva sa 900.000 KM na 1,5 KM te da je i drugim institucijama značajno povećan budžet u protekle dvije godine.

Ministar Magoda na kraju je saopštio da je za projekat sanacije i restauracije Narodnog pozirišta izdvojeno 1,2 miliona KM, a za restauraciju Historijskog muzeja 1,7 miliona KM.