Pravoslavni hrišćani danas obilježavaju Veliki petak – dan kada je Isus Hrist osuđen i razapet na Golgoti žrtvujući se za čovječanstvo. Ovaj, za vjernike najtužniji dan prati strogi post, ali i pripreme za najveći praznik – Vaskrs.

Mnogi vjernici danas ne jedu ništa, a kod većine je trpeza izrazito skromna sa hranom spremljenom isključivo na vodi. Prema tradiciji danas se izbjegava se korišćenje viljuške i noža, jer simbolizuju koplje kojim je proboden Isus. U mnogim mjestima hrana se ne soli niti se jede luk, jer su prema nekim predanjima Isusove rane mazane lukom kako bi ga više boljele.

Iako simbolizuje tugu, upravo danas počinje priprema i za veliku radost – Vaskrs. Ove godine obilježava se u nedjelju 24. aprila. Prvo što se za trpezu priprema su jaja. Tradicija je da se prvo farbaju crvenom bojom, jer simbolizuje Hristovu krv. Prvo ofarbano čuva se do narednog Vaskrsa i zove se čuvarkućom. Snaga svih ostalih ispituje se tucanjem zbog čega je Vaskrs posebno drag najmlađima. I ove godine u Banjaluci su ih grupno ukrašavali u okviru Međunarodnog festivala dječije poezije. Pitali smo ih za savjet – kako izabrati najjače jaje?

“Bojim da će biti neki cvjetić. Hoće li biti i najjače? – Da. Kako znaš da je jako? – Zato što najlješa su jaja crvena”, kaže nam Aleksa.

“Čije će jaje biti najjače? – Moje, kako znaš to? – Pa zato što ja imam drveno jaje. – Pa je li to varanje? – Pa.. mora se nekad malo varati”, govori Una uvjerena kako za malu prevaru niko i neće saznati.

“Kako se bira najjače jaje? – Po meni najmanje i ono koje je najviše okruglo”, rekla je Ana uvjeravajući nas da je njena teorija o izboru najjačeg jajeta tačna, jer proizilazi iz godina iskustva.

Vaskrs je i vrijeme praštanja i velike radosti, pa se male prevare u odmjeravanju snaga praštaju. Od Vaskrsa od Velikog petka dani su tuge, provode se bez pjesme i veselja, pa ne zvone ni crkvena zvona koja inače simbolizuju radost. Vjernici se u hram u kojem se ne služi liturgija, pozivaju drvenim klepalima.