A malo kad viđeno jedinstvo vlasti i opozicije u Republici Srpskoj, nesporno je kada je u pitanju Rezolucija o genocidu u Srebrenici. Jedinstveni su u osudi, sumnjama u efekte, ali i u glasanju o Protestu protiv rezolucije kojem nisu prisustvovali poslanici stranaka sa sjedištem u Federaciji BiH.

Uz 65 glasova “ZA” od 65 prisutnih poslanika u Narodnoj skupštini usvojen je protest protiv Rezolucije o genocidu u Srebrenici pred UN, dokument koji je došao u plenarnu salu na prijedlog Nenada Stevandića koji u svom obrazloženju kaže, iza svega su dvije ideje.

“Prva je, protivpravne radnje ne mogu da stvore pravne obaveze, druga stvar, protest je formulisan tako da predstavlja formalno-pravni početak pravnog spora koji nastoji da onemogući buduće slične radnje”, kazao je Nenad Stevandić, predsjednik NSRS.

Tekst dokumenta osuđuje zemlje potpisnice i svjedoke Dejtonskog sporazuma za, kako se navodi, kršenje međunarodnog prava zbog stajanja iza Rezolucije o Srebrenici.

“Sve ono što je donijeto silom lako će jednog dana biti osporeno, ukoliko ga ne osporimo našim zajedničkim postupanjem sa Republikom Srbijom”, kazao je Stevandić.

U suštini dokument je zahtjev za hitnu obustavu aktivnosti na raspravi i usvajanju Rezolucije pred Ujedinjenim nacijama. Iako je naslovljen kao „protest“, u tekstu se navodi da se radi o „protesnoj noti“ koja, navodi se, ne bude li poštovana može dovesti Republiku Srpsku u situaciju da traži rješenje putem međunarodno pravnih mehanizama.

“…uključujući, ali ne ograničavajući se na arbitražu, međunarodne parnice, suspenziju ili poništenje Sporazuma, samoopredjeljenje itd.”

Rasprava o usvojenom dokumentu uglavnom je protekla bez dinamike, narodni poslanici, posebno oni iz redova vlasti, više su iznosili političke stavove o Rezoluciji, nego o dokumentu koji je pred njima, poput SNSD-ovca koji je izazio sumnju u stavove da će usvajanje rezolucije biti doprinos pomirenju.

“Susjedna zemlja Srbija, pola BiH neće primjenjivati tu rezoluciju. Koji je doprinos tom pomirenju, koja je svrha te Rezolucije ako će Novi Zeland obilježavati dan sjećanja?”, rekao je Srđan Mazalica.

Pojedini su vrijeme za diskusiju koristili i za upućivanje podrške političkim rukovodstvima Republike Srpske i Srbije, sa namjerom da za krizu okrive zapad, poput poslanika Ujedinjene Srpske. Slično, ali bez poruka podrške političkim rukovodstvima govorio je i Nebojša Vukanović.

„Zapad želi da riješi problem neutralnih i.. neutralnih i nezavisnih odluka koje donose Srbija i Republika Srpska”, kazao je Aleksandar Trninić.

“Je li mislite da je vrhunski bošnjački patriotizam reći Srbima koji su dali dva miliona života u prošlom vijeku da mi nosimo etiketu genocidnih i da to u UN obrazlažu Njemci, je li to vrhunac drskosti i bezobrazluka – jeste”, kazao je Nebojša Vukanović iz Liste za pravdu i red.

Tu i tamo se neko od opozicionara osvrtao na poruke predstavnika vlasti koji su uoči sjednice Narodne skupštine izjavljivali kako opozicija potiho podržava Rezoluciju. Na te navode osvrnuo se PDP-ov Igor Crnadak pitajući zašto Željka Cvijanović ovih dana nije u Ujedinjenim nacijama, ali i kritikujući kadrovsku slagalicu na koju je pristao SNSD.

“Nemojte govoriti da nije bitan Zlatko Lagumdžija. Itekako je bitan. Naravno da on sam ne bi mogao ništa da uradi, ali je njegov angažman bio tamo od ogromnog značaja za tu ideju koja gura rezoluciju. Da je bio neko drugi isto bi bilo, ja tvrdim da ne bi, ali evo jedno konkretno pitanje, zašto niste razmišljali na vrijeme?”, pitao je Igor Crnadak.

U raspravi se čulo negiranje onoga što stoji u presudama međunarodnih krivičnih sudova na koje je podsjetio poslanik Ramiz Salkić, ukazujući i na dio sadržaja Ustava koji je u raspravi prećutkivan, a zbog kojeg je upitan efekat usvojenog dokumenta.

„Narodna skupština po Dejtonskom mirovnom sporazumu, aneksu 4, Ustavu BiH nema nikakve nadležnosti, niti vlada ovog entiteta nema nikakve nadležnosti kada je u pitanju međunarodna politika, vanjska politika“, istaknuo je samostalni poslanik Ramiz Salkić.

Danas usvojeni stav nije prva odluka NSRS koja je uslijedila nakon najavljenog izjašnjavanja o Rezoluciji o genocidu u Srebrenici pred UN podsjetimo 18. aprila glasovima vladajuće većine, ali i opozicije usvojen je izvještaj međunarodne komisije za utvrđivanje dešavanja u i oko Srebrenice od ‘92. do ‘95 kojima se takođe spore činjenice koje stoje u pravosudnim presudama.

Sutra od 15 sati u programu N1 prate specijalnu emisiju, kao i prenos zasjedanja Generalne skupštine UN u vezi sa rezolucijom o genocidu u Srebrenici.