Neko se i prepradne kad se govori o maloljetničkim brakovima. Rijetko se o tome i govori ali govori se npr. prilikom obilježavanja zvaničnih datuma koji, načelno, slave prava djeteta. Problem bi trebalo sasijeći u korijenu.

Prema važećim zakonima, u BiH zasnivanje bračne zajednice sa maloljetnom osobom nije dozvoljeno, osim u izuzetnim slučajevima i uz odobrenje roditelja ili staratelja, kada sud može dozvoliti sklapanje takvog braka osobi sa navršenih 16 godina. Međutim, institucije UNICEF-a BiH i Ombudsmana za prava djece RS, izričito su protiv bilo kakvih izuzetaka.

“Naš stav je i u skladu sa ciljevima održivog razvoja UN-a, gdje je, upravo, cilj pet taj koji govori o okončanju štetne prakse dječijih brakova do 2030. godine, kako bi bila postignuta rodna ravnopravnost i osnaživanje žena i djevojčica“, kaže Nineta Popović iz UNICEF-a u BiH.

“Složićemo se da je 16 godina uzrast kada ne možemo tvrditi da su ta lica sposobna da adekvatno brinu o djeci, bez obzira na njihovu zrelost i uzrast, s obzirom na to da su prema samom zakonu i oni djeca“, kaže Gordana Rajić, Ombudsman za djecu u RS.

Ovom problemu više su izložene djevojčice. To potvrđuju i zvanični podaci. Samo jedan od gotovo 16 hiljada mladoženja koji su sklopili brak u 2021. godini, bio je maloljetan, dok je među 15 hiljada mladenki bilo 56 maloljetnica. Takođe, prema posljednjem popisu stanovništva, u Bosni i Hercegovini je registrovano više od 12 hiljada mladih do 17 godina koji su u bračnoj zajednici.

“S obzirom da imamo svu zakonsku legislativu koja upućuje, apsolutno, na zabranu maloljetničkih brakova, mislim da bi tome trebalo stati u kraj, da bi se to trebalo poštovati, odnosno, uvesti prvo kao zakonska odredba, a kasnije i poštovati”., kaže Medina Mujić, iz Fondacije “Cure”.

Ali, nije tako. Narodna skupština Republike Srpske usvojila je nedavno novi Porodični zakon, radi, kako se argumentuje, veće zaštite prava i interesa djeteta, a koji daje veća prava i vanbračnoj zajednici. Ipak, i u novom tekstu odredba o maljoljetničkim brakovima je zadržana.

U Prijedlogu porodičnog zakona nije prihvaćena „ zabrana maloljetničkog braka“ jer samo izuzetno, prvenstveno, radi zaštite djece koja se rode u takvim brakovima, dozvolu za brak moguće je dobiti isključivo od suda, a nakon prethodno provedenog vanparničnog postupka u kojem se utvrđuje da li je maloljetnik tjelesno i duševno zreo, odnosno da li postoji opravdan razlog da se dozvoli zaključenje braka.

Pojedini članovi radne grupe koji su učestvovali u javnoj raspravi smatraju da nije dovoljan argument da se djevojkama, koje prije punoljetstva ostanu u drugom stanju, na ovaj način omogućava da riješe svoj pravni status.

“Smatram da se time liječe samo posljedice problema koje imamo u kontekstu maloljetničkih brakova, ne adresira se suština problema, zbog toga što se mi ne bavimo prevencijom tih brakova, odnosno, prevencijom situacija koje dovode do maloljetničkih brakova”, kaže Aleksandra Petrić, iz Fondacije “Udružene žene”.

Detalje donosi Tatjana Drljić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad