U vremenu kada političkom scenom i dalje dominiraju muškarci, ključni zagovornici institucionalnih reformi neumorno rade na transformaciji ovog pejzaža. Jedna od vodećih stručnjakinja za pitanja ravnopravnosti u politici, Lejla Mamut, otkriva za N1 kako se borba za rodnu avnopravnost ne vodi samo kvotama, već stvarnim učešćem žena u procesima donošenja odluka.

Uz pregled konkretnih strategija i inicijativa, Lejla nas vodi kroz izazove, postignuća i buduće korake koji mogu preoblikovati politički život u Bosni i Hercegovini.

Stručnjakinja iz Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini objasnila je konkretne strategije i inicijative koje su proveli s ciljem povećanja učešća žena u politici u Bosni i Hercegovini.

„Misija OSCE-a u BiH intenzivno radi na povećanju političkog učešća žena već deset godina“, rekla je Lejla.

„Radimo s političkim strankama kako bismo promijenili organizacijsku kulturu, politike rada i strategije, omogućujući ženama značajnije sudjelovanje u procesima donošenja odluka. Rad s političkim strankama znači rad i s političarima i s političarkama, ali najvažnije je raditi sa stranačkim rukovodstvom, u bliskoj saradnji s forumima političarki unutar stranaka“, dodala je za N1.

Misija se oslanja na standarde propisane Zakonom o ravnopravnosti spolova BiH, koji zahtijeva ravnopravnu zastupljenost muškaraca i žena u državnim i lokalnim tijelima vlasti, korporativnim upravljačkim tijelima, političkim strankama i drugim organizacijama.

Ona je identificirala ključne prepreke s kojima se žene suočavaju u politici.

„Rodna ravnopravnost se ne smije posmatrati kao povremena ili slučajna pojava, već kao sastavni dio političkog života,“ rekla je Lejla. „Prepreke su višestruke i povezane su s izbornim dizajnom, preovladavajućim kulturnim stavovima i stereotipima o ulozi žena, te vodstvu stranaka kojim dominiraju muškarci. Nedostatak podrške biračkog tijela ženama, nasilje nad političarkama i nedostatak unutarstranačke podrške također predstavljaju ozbiljne probleme“, pojašnjava Mamut.

Iako je važno osigurati preporučenu kvotu od 40% žena u procesu odlučivanja, Lejla je naglasila da udio žena ne smije biti jedini cilj.

„Cilj je njihov stvarni uticaj na političke procese kroz dodjeljivanje pozicija moći“, naglasila je.

Lejla Mamut je opisala i kako Misija OSCE-a u BiH radi s lokalnim političkim strankama na promoviranju rodne ravnopravnosti.

„U 2017. godini, Misija OSCE-a u BiH obavila je reviziju rodnih politika rada, te strukture i modalitete saradnje osam najvećih parlamentarnih političkih stranaka u BiH“, rekla je.

Kao rezultat ove revizije, ponuđene su preporuke za poboljšanje rodne ravnopravnosti u svakoj stranci. Misija je 2018. godine izradila modul rodne ravnopravnosti za obrazovne programe četiriju najvećih političkih stranaka. Tokom 2018. do 2020. godine, Misija je obučavala instruktore unutar stranaka, a 2021. godine ocijenila stepen provedbe preporuka, ustanovivši poboljšanje internih procedura, ali i potrebu za dodatnim naporima.

„Misija je 2022. godine organizovala aktivnosti zagovaranja ovih promjena na visokom nivou sa strankama“, dodala je Lejla.

„U saradnji s Agencijom za ravnopravnost spolova BiH i ODIHR-om, izvršena je procjena rodne ravnopravnosti u političkom životu širom države“.

Ove godine, Misija je organizovala dijalog predsjednica foruma žena i predstavnica 10 parlamentarnih političkih stranaka kako bi se dogovorili oko četiri principa političkog angažmana za uklanjanje nasilja nad ženama.

„Tekst je završen i očekuje se da će u narednom periodu biti objavljen u formi otvorenog pisma“, dodala je.

U junu 2024. godine, Misija je, zajedno s OSCE-ovim Uredom za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR), organizovala regionalni sastanak na temu uloge muškaraca u politici u ostvarenju rodne ravnopravnosti.

„Prepoznali smo da neće doći do daljeg unapređenja u učešću žena u politici ukoliko ne budemo, uz podizanje svijesti, aktivno pridobijali muškarce u politici za tu ideju“, rekla je Lejla.

Rezultat ovog sastanka bio je dogovor o održavanju tematskih obuka na državnom nivou. Prva takva obuka je već planirana u Crnoj Gori, a ODIHR će objaviti ‘Preporuke iz Sarajeva’, dokument koji će poslužiti kao vodič budućim naporima.

Lejla Mamut je također govorila o integraciji rodne ravnopravnosti i omladinskih pitanja u programe Misije.

„OSCE je usvojio svoj Akcioni plan za rodnu ravnopravnost još 2004. godine“, rekla je.

„Naša Misija je izradila četiri, a u potpunosti provela tri Akciona plana za rodnu ravnopravnost.“

Značajan dio rada Misije fokusiran je na rješavanje problema rodno zasnovanog nasilja, naročito nakon zastrašujućih femicida 2023. godine.

„Omogućili smo dijalog između svih nadležnih institucija, te identifikovali i krenuli u ispunjavanje neophodnih prioriteta“, dodala je u razgovoru za N1.

Misija je podržala partnere iz policijskih agencija u smislu izmjena zakona kako bi se osigurala privremena zapljena vatrenog oružja iz domaćinstva odmah nakon prijave nasilja u porodici. Nadalje, stručnjakinja iz OSCE-a navodi kako je pružena podrška da zakonodavne reforme budu usmjerene na žrtvu. Također, Misija je intenzivirala angažman s parlamentarnim komisijama u Federaciji BiH, organizirajući tematske sjednice o nasilju u porodici.

Iako je BiH napravila važne korake u unapređenju rodne ravnopravnosti, pred njom ostaje još mnogo posla. S obzirom na činjenicu da su lokalni izbori iza ugla, otvara se prilika za sve, počevši od političkih kandidata, da pokažu istinsku opredijeljenost za postizanje tog cilja.