Reinkarnaciju u Krivičnom zakonu doživjela je kleveta. Zakon o stranim agentima čeka "kozmetičke izmjene", a u međuvremenu najavljuje se oduzimanje već zagarntovanih ljudskih prava. Najnovije izmjene krivičnog zakona RS date su na uvid javnosti i već ima brojne primjedbe. Borci za ljudska prava očekuju povlačenje, predlagač ne odstupa. Sve u ime porodice, čiji su stvarni problemi gurnuti pod tepih.
Iako je uvršten još prije deset godina, termin “rodni identitet” nestaje iz Krivičnog zakona RS. Dok se u pojedinim članovima zamjenjuje riječima “drugog ličnog svojstva” u ostalim se potpuno briše. Zašto? Vrši se usklađivanje sa Ustavom RS, stoji u obrazloženju.
“Ustav RS propisuje da su građani Republike Srpske ravnopravni u slobodama, pravima i dužnostima, jednaki su pred zakonom i uživaju istu pravnu zaštitu bez obzira na rasu, pol, jezik, nacionalnu pripadnost, vjeroispovijest, socijalno porijeklo, rođenje, obrazovanje, imovno stanje, političko i drugo uvjerenje, društveni položaj ili drugo lično svojstvo”, poručuju iz Vlade RS.
Jednom zagarantovano pravo ne može se oduzimati, glasni su posljednjih dana predstavnici organizacija za ljudska prava. Marginalizovane grupe dodatno su ugrožene. Strahuje se od neprepoznavanja zločina iz mržnje.
“Može doći i do pogrešne pravne kvalifikacije određenog djela, gdje će kazne za počinitelje biti manje što će automatski dovesti do toga da neće biti ostvarene svrhe našeg pravosudnog sistema. Tolika hajka se digla oko Istanbulske konvencije koja se primjenjuje u odnosu na BiH od 2014. godine i to je jedna od konvencija kojima je čitava EU pristupila, što posebno podvlači važnost te konvencije i njene primjene”, pojašnjava Tea Pokrajčić iz Kuće ljudskih prava Banjaluka.
Za to vrijeme ubistva žena u BiH su sve brutalnija – čak šest žrtava u prvoj polovini ove godine. Ubice su većinom partneri. Femicida u zakonima nema. Iako je u RS bio na korak do usvajanja, digao se glas protiv.
“Ono što je naš najveći strah je da će jednom stečena prava za koja smo se teško borili naše prethodnice majke, sestre, bake, sve ono za šta su se one borile, sada biva dovedeno u pitanje i to je naš najveći strah – da ćemo sutra morati ponovo na ulice da se borimo za prava glasa”, kaže Dragana Dardić iz Helsinškoh parlamenta građana Banjaluka.
Sve se radi u svrhu zaštite porodice, ponavljaju predlagači koji dolaze iz redova SNSD-a zajedno sa koalicionim partnerima. Tvrde, ničija prava nisu ugrožena.
Da li su prava ugrožena ili ne, javnost je mogla vidjeti prošle godine u martu kada su u Banjaluci napadnuti učesnici Bh. povorke ponosa. Najnovijim izmjenama krivičnpg zakona RS strahuje se i od dozvole govora mržnje prema transrodnim osobama.
Antirodne i antilgbt stavove u više navrata ponovio je i predsjednik RS Milorad Dodik – svojevremeno i u Mađarskoj na samitu porodice.
“Ne, nije okej. Oni hoće meni da nametnu svoje vrijednosti, a ja bježim od toga. Nmoj da me diraš bolan, skloni se od mene. Radi šta hoćeš, ali nemoj mene da diraš, a šta je onda vamo problem jer postoje roditelj broj jedn i roditelj broj dva”, rekao je.
S druge strane, zakonske promjene rodnog identiteta moguće su u većini država članica EU jednostavnom izjavom. Dok vlast u RS porodicu od istog pokušava da zaštiti, najveći problem većine porodica, borba za goli život zbog poskupljenja, gurnut je po strani.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare