Na listama čekanja za transplantaciju organa u Federaciji Bosne i Hercegovine je oko 200 pacijenata. Tačnih podataka za državu nema jer nema nacionalnog registra, a ni broj donora nije precizno poznat. Da bi postala članica Eurotransplanta, BiH mora povećati broj donora, ali uraditi još mnogo toga. Evropski dan darivanja organa i tkiva bila je prilika da se govori o važnosti transplantacijske medicine i jačanju svijesti o doniranju organa.

Marija Jarak sa 14 godina proživljavala je bolest srca. Liječila se u rodnom Mostaru, pa u Zagrebu. Kako je slabio rad srca, slabio je i rad drugih organa. BiH i Hrvatska prije 17 godina nisu imale mogućnosti transplantacije, te je Marija pomoću porodičnih prijatelja uspjela doći do Austrije. Tada je njeno srce, priča nam, radilo samo 10%. Da bi održali rad drugih organa doktori su joj ugradili umjetno, a 30 dana nakon i donorsko srce. Tri mjeseca kasnije vratila se u BiH, a danas je prva porodilja u našoj zemlji sa transplantiranim srcem.

“Nastavila sam gdje sam stala, nastavila sam školovanje, završila fakultet, zaposlila se, udala se… Naravno logičan slijed htjela sam proširenje porodice i sutra će biti godina da je u našu porodicu stigla mala djevojčica Iva. Živim sasvim normalan život, da nije bilo mog donora, život bi mi stao u 14. godini”, ispričala nam je Marija Jarak.

Upravo zbog vlastitog iskustva Marija naglašava koliki je značaj promicanja važnosti donora, naglašavajući to da transplantacija nije u suprotnosti ni sa jednom religijom na ovim prostorima. 20 puta je veća vjerovatnoća da nam organ zatreba nego da ćemo ga donirati, kaže nam, a većina građana BiH izgleda svjesna je toga.

“Pomogla bih nekome, a ovako… Jednostavno sam za to”, “Zavisi od slučaja, koliko su zdravi ti organi. A trebalo bi da se donira, trebalo bi”, “Ne znam koliko sam zdrav da doniram, a vjerovatno kada bi bili ispravni možda bih i donirao”.

No, tačan broj donora u BiH nemamo, kao ni broj onih koji čekaju transplantaciju. Na Evropski dan darivanja tkiva i organa iz Donorske mreže podsjećaju da svi koji žele da njihovi organi budu donirani trebaju ispuniti karticu, a od prije nekoliko godina za to postoji i online mogućnost.

“Mi nemamo registar donora, aproksimativno znamo da je negdje oko 80.000 donorskih kartica potpisano. Posljednje dvije godine Donorska mreža Bosne i Hercegovine online distribuira donorske kartice. Nemamo nacionalnu listu čekanja kao što znate. Federalno ministarstvo ima centar za transplantaciju i trenutno koliko ja znam transplantaciju bubrega, jer 70% pacijenata čeka tansplantaciju bubrega – oko 65 pacijenata”, pojasnila je profesorica Halima Resić, predsjednica Donorske mreže u BiH.

Nakon 14 godina stajanja u mjestu, Ministarstvo civilnih poslova BiH odlučilo se nastaviti put ka Eurotransplant mreži. Upućeno je pismo namjere o članstvu, održani i sastanci. Mnogo je posla u razvijanju transplantacijske medicine u BiH, ali postoji mogućnost ostvarivanja saradnje sa Eurotransplantom i prije članstva.

“Očekujemo u narednih 30 dana otprilike da dobijemo mapu puta s uslovima i zadacima koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti na putu do svog članstva, ali i okvir za sklapanje bilateralnih sporazuma. Ova saradnja podrazumijevala bi ne samo razmjenu znanja i iskustava nego i potencijalno razmjenu organa između naših transplantacijskih centara u onoj mjeri u kojoj bi to posredno bilo moguće preko zemalja članica Eutransplanta”, istakla je Dubravka Bošnjak, ministrica civilnih poslova BiH.

Članstvo BiH u Eurotransplantu mnogima bi značilo. Mariji s početka ove priče, ali i onima koji transplantaciju čekaju nadu ulijeva i pokazivanje spremnosti i upućeno pismo, a značaj pridaju i tome što je prije nešto više od dva mjeseca u Sarajevu urađena i prva transplantacija srca.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad