Historičar i kolumnista Dragan Markovina komentarisao je društveno - političke događaje u BiH. Osvrnuo se između ostalog i na relaciju predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića i predsjednika entiteta Republika Srpska, Milorada Dodika.

Štrajk u Njemačkoj, protesti u Francuskoj, jedino u BiH nema građanskog nezadovoljstva. Ili nam je sve potaman, ili su građani izgubili vjeru da se nešto može promijeniti. Na ovu konstataciju, Markovina kaže da se politički i društveni život u BiH od rata pa do sada sastoji sam oko pitanja nacionalnih identiteta, Dejtona i to građane izgleda i zanima.

“Građani ne razmišljaju o socijalnim temama, i kada gledate presjek tema u medijima, fokus je na fromiranje vlasti u FBiH“, kaže Markovina.

Pominju se protesti ukoliko visoki predstavnik Christian Schmidt nametne rješenje o formiranju federalne vlasti u kojoj neće biti SDA. Kaže da možemo samo nagađati kako će završtit saga oko formiranja vlasti u FBiH.

“Jutros je Schmidt objavio u Avazu tekst i rekao je da će nametnuti rješenja. Evidentno je da je izmjene koje je donio u izbornoj večeri nisu riješili probleme“, kaže i dodaje da je Schmidt nekada odgovarao političarima u Sarajevu, sad to nije slučaj, posebno kada govorimo o SDA.

Često se i Markovina, posebno u nekoliko posljednjih dana, nalazio na meti desno orijentisanih bošnjačkih krugova. Kako se osjeća jedan ljevičar kada ga nazovu UZP-ovcem, ili još gore – ustašom?

“Istovremeno mi je tužno i tragikomično. Zbog činjenice da se ne može slobodno razgovarati o svim temama. Od HDZ-a i Herceg – Bosne smo izgubili stan u Mostaru, pa smo ga kasnije vratili. Te krugove nervira zato što ja iako se ne slažem sa HDZ-om, da principijelno kažem da se Hrvati ne mogu preglasavati. To govorim iz želje da BiH opstane kao država, kao zajednica naroda koji u njoj žive. Do jučer sam bio čovjek koji je imao simpatije, a danas sam UZP-ovac jer govorim drugačije stvari“, kaže Markovina.

“Dodik i Milanović su koalicija “orbanovaca” u regiji”

Dok opozicija u RS bijesni zbog posjete predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića Derventi, Milorad Dodik se ne oglašava. Kakav je to savez Dodika i Milanovića i koju korist od njega imaju građani RS?

“Taj savez je politički savez protiv političkih želja i opredjeljenja trećeg naroda u BiH. To je jasno kao dan. Taj savez je problematičan i ideološki i ljudski. Ta koalicija postoji i jedini način da se oslabi je da se popusti nervoza unutar BiH i shvatiti realnost i rješiti probleme bez tenzija. Postoji simpatiziranje desnih nacionalista, a to su Milanović i Dodik. To vidim kao dodatnu koaliciju “orbanovaca” u regiji”, rekao je.

Dok razmišljamo šta su mu motivi, Dodik usvaja zakone

U međuvremenu, NSRS je usvojila nacrt izmjena Krivičnog zakonika koji sada ide u javnu raspravu, a kojim će se kriminalizovati kleveta. Šta će stupanje na snagu ovakvog zakona značiti za novinarsku zajednicu ne samo u RS, nego u cijeloj BiH? Jesu li u pravu predstavnici novinarske zajednice koji kažu da ne žele učestvovati u tome?

“Tu se realno ne može popraviti ništa. Isti je slučaj u Hrvatskoj gdje vas može sveučilište tužiti šta god pisali jer ste mu naštetili ugled iako pišete istinu. To su serijske tužbe i onda zavistie od blanoglonosti sutkinje ili suca. Nek se ne zavaravaju ljudi da je BiH nije jedinstven prostor i da je RS država. Naravno da nije. Kao da se to ne tiče FBiH. Dakako da se tiče cijele BiH i to suštinski mijenja odnose u javnom prostoru i otupljue novinarstvo kao ideju, generalno“, dodao je.

U međuvremenu Vlada Republike Srpske je usvojila Informaciju o prekidu saradnje sa američkim i britanskim diplomatama u BiH zbog, kako se navodi, antidejtonskog djelovanja. Najavljuje se i zakon o NVO. Koliko sve ovo Republiku Srpsku, pa samim tim i BiH dodatno udaljava od EU?

“Pretpostavljam da Milorad Dodik mnoge stvari radi iz uvjerenja, ali je moguće da radi nešto na vezi s Moskvom. Nema skrivene odnose s Putinom i moguće je da je i zbog toga. Ovo se događa faktično, to što mi mislimo zbog čega on to radi možemo raspravljati, ali se ti zakoni usvajaju. Ne zanima me koji su mu to motivi kada se to dešava u stvarnosti, pa imate napade na LGBT zajednicu, i novinari koji se bave tom tematikom će imati probleme“, rekao je.

“Mostar ne sliči na sebe”

Nedavno je u kratkom vremenskom roku objavio čak tri knjige. Zbirku eseja, poemu „Partizani prohodu“ te roman „14. februar 1945.“

Roman „14. februar 1945.“ posvećen je Mostaru. Koliko je danas Mostar slobodan i oslobođen od onoga čega se oslobodio tog datuma, po kojem knjiga nosi ime?

“Mostar ne sliči na sebe. Preživio je dvostuki rat, zločine brojne. Bošnjaci koji su bili po logorima HVO-a imaju traume kada vide te zastave u Mostaru, ali sam i ja drugačije počeo gledati stvari. Ipak, živimo zajedno u tom gradu i postoji jedan višenacionalan grad koji funkcionira kao jedan grad i odmakao je od ratnih podjela. Nažalost, i dalje postoji puno toga neizgovorenog između jednih, drugih i trećih. Meni smeta što gradonačelniku ne smeta zastava Herceg – Bosne, a smeta mu jugoslovenska zastava koju neko nosi do partizanskog groblja. Ima i pomaka da su neke ulice sa nazivima fašista preimenovane. Puno je bolje nego prije 15 godina“, rekao je Markovina.