Masovni turizam - blagoslov ili prokletstvo?

U Španiji se dešavaju masovni protesti protiv masovnog turizma. Demonstracije u Barceloni našle su se na naslovnim stranama brojnih medija zbog toga što su demonstranti turiste poljevali vodom i ograđivali ih trakama dok su sjedili u baštama restorana. Ne smetaju turisti lokalnom stanovništvu, već previsoke cijene najma i kvadrata stanova i kuća, što njima značajno otežava život. Lokalne i državne vlasti za sada nemaju rješenje za nagomilane probleme, a demonstracije izgleda ne utiču previše na broj turista. Ništa bolja situcija nije ni u regionu, gdje gotovo na mjesečnom nivou cijene vrtoglavo skaču. O ovim temama smo govorili sa profesorom Almirom Peštekom sa katedre za marketing na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, novinarem Juricom Grosingerom iz Barcelone i Ninom Lakičević - direktoricom Turističke zajednice Tivat.

Barcelona: Lokalno stanovništvo isfrustrirano

Jurica Grosinger je za N1 komentarisao situaciju u Barceloni.

“Problem za nezadovoljstvo u Barceloni su i gužve i cijene nekretnina, ovo je na neki način slatko prokletstvo. Zarada je enormna. Ali je u zadnje dvije godine npr najam mog stana porastao za 35%. Ne može se više ni sa prijateljima izaći vani i potrošiti manje od 40-50 eura. Činjenica je i da patimo od suše. Kvaliteta života unazad dvije godine pada”, rekao je za N1.

Dodao je i da se “ljudi često sele van Barcelone u obližnja mjesta, ali onda imaju problem sa redukcijom vode zbog suše. Tako da sve to ima svoje pluseve i minuse, više minusa nažalost, ali su ljudi upravo zbog manjka kvaliteta života jako frustrirani. Mora se naći zlatno rješenje, a jedino rješenje koje vlast nudi je povećanje cijena. Osim regulacija prometa na dnevnoj razini ne vidimo ništa”.

Sarajevo i održivost: Pitanje balansa između turizma, okoliša i društva

Profesor Almir Peštek se bavio pitanjem održivosti lokalno i globalno.

“Pitanje mjera koje se mogu poduzeti je složeno, s obzirom da različiti nivoi vlasti imaju različite mogućnosti da utiču na nešto. Pitanje održivosti je bitno. Svake godine imamo porast turizma, a ekonomske posljedice turizma su važne i važno je razvoj turizma i podržati, ali se sa druge strane dešava pritisak na prostor – na okoliš, naprimjer na pitanje vode u Barceloni”, kazao je.

Osim okoliša, fokusirao se i na posljedice koje turizam ima po društvo.

“Turizam jeste generator razvoja, treba ga podržavati i od njega bismo svi trebali imati koristi. Međutim ako naglašavamo ekonomske efekte koji su dominantni onda zanemarujemo pitanje uticaja na društvo koje se ogleda u kroz smanjenju kvaliteta života, smanjuje se kroz povećanje cijena i gužve, a smanjenje sigurnosti”, dodavši da “kreatori turističkih politika moraju raditi između ekonomskih, društvenih i okolišnih ciljeva, a također se lokalno stanovništvo treba uključiti u kreiranje turističkih politika. Turizam ima lijepu stvar-prepoznaje ono što je lijepo, ali ima i ružnu stvar-ovo što je lijepo će prije ili kasnije uništiti. Pitanje balansa je ono o ćemu trebamo razgovarati i misliti kada je u pitanju budućnost turizma”.

Profesor Peštek se osvrnuo i na holistički pristup problemu.

“Ja bih volio da Sarajevo uči na greškama drugih. Ljudi polako postaju svjesni toga. Ovo je vrijeme u kojem trebamo djelovati. Pored kvalitete života, moramo razmišljati o okolišu i to holistički. Posebno kada govorimo o BiH u Mostaru i Sarajevu gdje je veći broj turističkih aktivnosti. Osim turista imamo i dnevne turiste, koji prave gužve, ali nemamo ekonomske efekte. Može se uraditi puno toga u ograničavanju pristupa, poput Dubrovnika. To je pitanje turističkog zoniranja, boravišnih taksi i slično. Dok ne napravimo pomak ka društvu i okolišu umjesto ekonomskih efekata govorit ćemo o istim stvarima”, kazao je za N1.

Lakičević o turistima u Tivtu: Drago nam je što nismo porasli sa brojkama

Nina Lakičević komentarisala je načine na koji Tivat balansira između turista i lokalnog stanovništva.

“Tivat je najmanji grad na crnogorskom primorju i sa malim je smještajnim kapacitetima. Nemamo mogućnost da primimo veliki broj turista u odnosu na druge primorske gradove. Ono što je imperativ lokalnoj zajednici i turističkoj organizaciji je da sve više podstičemo događaje i manifestacije prije i poslije i sezone kako u julu i augustu ne bismo imali enormna zakrčenja. Ono što je još praksa u Tivtu je da lokalno stanovništvo ima popuste u odnosu na turiste – u ugostiteljskim objektima, za ljekarske usluge i sve ono gdje građani trpe najveću štetu kada je u pitanju turizam”.

Jurica Grosinger je uporedio Barcelonu i Tivat po pitanju pozitivne diskriminacije između turista i lokalnog stanovništva, rekavši:

“Pozitivne diskriminacije u Barceloni nažalost nema. Mi ne možemo pratiti kao stanovnici to povišenje cijena na svim stranama. Jedino što se nije podiglo od cijena je cijena javnog prijevoza. Ono što je meni super je primjer Crne Gore. Bilo bi lijepo da nam vlast na takav neki način pomogne”.

Lakičević je dodala:

“Drago nam je što nismo porasli sa brojkama u odnosu na prošlu godinu. Susjedni Kotor se okrenuo masovnom turizmu, a to donosi više štete nego koristi. Stvaraju veliko opterećenje za lokalno stanovništvo”.