Mateo Mecacci, direktor Ureda za demokratske institucije i ljudska prava OSCE-a (ODIHR), kazao je da OSCE pruža podršku naporima usmjerenim na postizanje izborne reforme u BiH.
Krhki mir u Bosni i Hercegovini je doveden u pitanje pred održavanje Opštih izbora u oktobru 2022. godine, dok nekoliko međunarodnih predstavnika izražava podršku izbornoj reformi. Tri etničke grupe u državi – Hrvati, Bošnjaci i Srbi – su još uvijek podijeljene vjerom, etničkim identitetom i politikom 26 godina nakon što je mirovni sporazum postignut uz posredovanje SAD-a doveo do završetka rata. Njen politički sistem je paralizovan. Šta bi, po Vašoj procjeni, predstavljalo preporučenu izbornu reformu koja bi približila Bosnu i Hercegovinu njenom putu ka EU?
Blisko sarađujemo sa političkim strankama u Bosni i Hercegovini u vezi sa temom izborne reforme, kao što je nedavno bio slučaj u toku razgovora održanih prošlog mjeseca u Neumu. Dobro je što možemo da vidimo da lideri različitih stranaka imaju namjeru da nastave sa dijalogom i da potraže rješenja koja su prihvatljiva svim stranama.
Pružamo veoma veliku podršku naporima usmjerenim ka postizanju izborne reforme u državi, a takođe smo dali detaljne savjete o tome kako predloženi amandmani na Izborni zakon BiH mogu pomoći ispunjavanju međunarodnih standarda.
Stranke sa kojima smo se sastali u januaru su se obavezale na suštinske promjene kojima se ispunjavaju brojne ODIHR-ove preporuke. Veoma se nadamo da će stranke iskoristiti ovu priliku da ostvare ova poboljšanja Izbornog zakona BiH, naročito zbog toga što se čini da mnoga od njih uživaju široku podršku javnosti.
Stručnjaci OSCE-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) su predstavili ODIHR-ov Završni izvještaj u vezi sa Opštim izborima u Bosni i Hercegovini, održanim 7. oktobra 2018. godine, tokom posjete Sarajevu 15. i 16. aprila 2019. godine. Predstavnici ODIHR-a su konstatovali da su izbori istinski konkurentni, ali ih karakteriše nastavak podijeljenosti po etničkim linijama. Da li će Vaša posjeta Bosni i Hercegovini biti usmjerena na nalaze predstavljene u tom izvještaju?
Sve države članice OSCE-a su se obavezale da će bez odlaganja preduzeti korake u vezi sa ocjenama i preporukama koje ODIHR daje u pogledu održanih izbora, a praćenje ispunjavanja tih obaveza je jedan od ključnih elemenata ODIHR-ovih izbornih aktivnosti. Međutim, da bi se postigla održivost tih koraka, potrebno je da same države ulože napore, na primjer putem postojanja političke volje i dijaloga, kao i putem preduzimanja reformi u periodu koji ostavlja dovoljno vremena za njihovo sprovođenje te putem održavanja inkluzivnih konsultacija o izmjenama i dopunama.
Koje bi bile preporučene promjene usmjerene ka ostvarivanju ravnopravnosti i demokratskih prava svih građana?
Mnogo je odgovora na to pitanje! Jedna od važnih oblasti je borba protiv krivičnih djela počinjenih iz mržnje. ODIHR je konstatovao da je došlo do određenog broja pozitivnih koraka usmjerenih ka rješavanju problema krivičnih djela počinjenih iz mržnje u Bosni i Hercegovini, naročito putem saradnje između državnih vlasti, civilnog društva i Misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini. Međutim, takođe smo nedavno vidjeli sve veću upotrebu zapaljive retorike u javnosti, što može da vodi ka nestabilnosti i kašnjenju u reformskom procesu. Takođe je veoma važno da se u vezi sa potencijalnim krivičnim djelima počinjenim iz mržnje sprovede hitna istraga da bi se izbjeglo ponovno pojavljivanje starih neprijateljstava i nesigurnost među građanima.
ODIHR je izradio program obuke sa ciljem da pomogne nastavnicima u svim državama članicama OSCE-a da se pozabave temeljnim uzrocima predrasuda i da spriječe pojavljivanje mržnje. Razgovarao sam o tome sa ministarkom inostranih poslova, gospođom Turković, i nadamo se da ćemo taj uspješni program proširiti u Bosni i Hercegovini. Bez obzira na teškoće koje je uzrokovala pandemija bolesti COVID-19, nastavljamo da pružamo podršku dijalogu između različitih vjerskih zajednica, a izradili smo i specijalizovanu obuku za omladinu različitog etničkog i vjerskog porijekla u Bosni i Hercegovini koju ćemo predstaviti kasnije ove godine. Takođe želim da kažem da cijenim saradnju sa našim kolegama iz Misije OSCE-a u BiH, kao i njihov izvrstan rad u oblasti borbe protiv krivičnih djela počinjenih iz mržnje.
Još jedna važna oblast djelovanja se tiče osiguravanja da država ima snažne, demokratske zakone. ODIHR trenutno privodi kraju svoju preliminarnu procjenu zakonodavnog procesa u Bosni i Hercegovini. Ta procjena će sadržavati preporuke za revidiranje propisa koji se odnose na različite aspekte procesa izrade zakona u skladu sa međunarodnim standardima.
Sljedeća oblast se odnosi na povećavanje nivoa učešća žena u politici, pošto je taj procenat u Bosni i Hercegovini veoma nizak. ODIHR takođe trenutno radi na novim alatima za borbu protiv nasilja nad ženama u politici, koji će dati praktične smjernice parlamentima, političkim strankama, političarima i političarkama, kao i civilnom društvu, i koje bi mogle biti od stvarne koristi u Bosni i Hercegovini.
Na kraju, treba da osiguramo da mladi ljudi budu uključeni u političke procese koji će uticati na njihovu budućnost. Bilo mi je zadovoljstvo da vidim da su mladi javni zvaničnici, aktivisti civilnog društva i članovi akademske zajednice iz Bosne i Hercegovine učestvovali u ODIHR-ovoj obuci za mlade savjetnike u oblasti politika djelovanja i u našoj Školi o političkim strankama i demokratiji. Treba da proširimo i ojačamo te aktivnosti koje pomažu da se osigura da mladi imaju znanja kojima će doprinijeti i oblikovati društva u kojima žive.
Presude Evropskog suda za ljudska prava nisu sprovedene, kao što je poznata presuda u predmetu Sejdić-Finci u kojoj je navedeno da se osoba koja se ne identifikuje kao Hrvat, Srbin ili Bošnjak ne može kandidovati na izborima za Predsjedništvo BiH. Kako osigurati poštovanje ljudskih prava u državi?
Veoma smo svjesni nesprovođenja presuda Evropskog suda za ljudska prava koje se odnose na izborni sistem Bosne i Hercegovine koji je i dalje diskriminatoran. Snažna politička volja svih strana političkog spektra je od ključne važnosti za napredak u ovoj i drugim reformama izbornog zakonodavstva.
Kako komentarišete pritužbe bosanskih Hrvata da taj zakon ne garantuje ravnopravnu zastupljenost sva tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini – konkretno Hrvata koji se pozivaju na Dejtonski sporazum kojim su stvorena dva entiteta, jedan koji se sastoji od Bošnjaka i Hrvata, a drugi od Srba? Tokom njihove posjete Bosni i Hercegovini, nekoliko poslanika Evropskog parlamenta je jasno izjavilo da izričit zakon kakav traži Dragan Čović ne može da bude prihvaćen u Evropskom parlamentu jer „sadrži tragove aparthejda“ (kao što je ranije izjavio poslanik Evropskog parlamenta Thomas Waitz u ekskluzivnom intervjuu za N1). Kako to komentarišete? Kakav je ODIHR-ov stav o tim pitanjima?
ODIHR-ova uloga je da pruži podršku državama u jačanju njihovih demokratskih društava. Sarađujemo sa Bosnom i Hercegovinom u mnogim oblastima, od izborne reforme preko zakonodavne podrške do većeg nivoa inkluzije romskih zajednica. Iako je u svim ovim oblastima ostvaren napredak, svjesni smo da još uvijek ima mnogo toga da se učini, a nadam se da su toga svjesni i naši partneri u Bosni i Hercegovini. Politički dijalog i poštovanje demokratskih vrijednosti su najbolji recepti za suočavanje sa tim izazovima.
Po Vašem mišljenju, jesu li Opšti izbori ugroženi nedavnim nacrtima zakona i odlukama Narodne skupštine Republike Srpske? Da li je i stabilnost u Bosni i Hercegovini time ugrožena, naročito nesposobnošću lidera tri etničke grupe i njihovih političkih partnera da uspješno i u okviru propisa za zaštitu ljudskih prava sprovedu izmjene izbornog procesa i reforme?
Važno je za demokratske institucije da djelotvorno funkcionišu da bi mogle da ispune mandat koji su im dali građani. U tom kontekstu, a u vezi sa nedavnim nacrtom zakona, molim da obratite pažnju na nedavnu zajedničku izjavu predsjedavajućeg OSCE-a i generalne sekretarke OSCE-a, u kojoj su pozvali „sve čelnike u BiH da zajedno rade na stvaranju uslova za konstruktivni politički dijalog kako bi se postigao konsenzus za dobrobit svih građana BiH.“
U slučaju odlaganja izbora u Bosni i Hercegovini, kakve zaključke možete izvući iz Vašeg iskustva iz cijelog svijeta, u vezi sa stabilnošću i održanjem mira?
Planirano je da izbori budu održani 2. oktobra i, kao i uvijek, mi ih nećemo prejudicirati. Iako je potreban dodatni dijalog, ODIHR se iskreno nada da će dogovori postignuti tokom nedavnih razgovora o uvođenju određenih mehanizama za očuvanje integriteta izbora biti sprovedeni. Istovremeno, za predstojeće izbore potrebna su odgovarajuća i pravovremeno dostupna finansijska sredstva, a čuli smo da postoji određena zabrinutost u vezi sa tim i sa bilo kakvim kašnjenjima koja mogu proisteći iz pitanja finansiranja.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović je rekao da je politički lider bosanskih Srba Milorad Dodik partner Hrvata u onome što se sada čini kontroverznim naporima da se promijeni izborni sistem u Bosni i Hercegovini. Dodik je početkom januara ove godine dospio na crnu listu SAD-a zbog navodne korupcije i destabilizovanja Bosne i Hercegovine. Kako vidite ovaj savez dok se približavaju Opšti izbori?
Zadatak ODIHR-a je da pruži podršku državama u jačanju njihovih demokratskih institucija i poštovanja ljudskih prava. U tom kontekstu, vjerujem da naša tekuća podrška izbornoj reformi u Bosni i Hercegovini ima pozitivan efekat. Međutim, mi ne igramo nikakvu ulogu u domaćoj političkoj debati.
Na koji način ćete skrenuti pažnju na preporuke o revidiranju pravnog okvira za izbore i načina na koji se formiraju birački odbori, kao i o sprečavanju pritiska na birače, jačanju transparentnosti i odgovornosti finansiranja kampanje i mjerama kojima se garantuje pravo birača na slobodno i tajno glasanje?
ODIHR pruža podršku svim državama članicama OSCE-a u ispunjavanju naših izbornih preporuka. Konkretno u ovom regionu, u toku je ODIHR-ov projekat pod nazivom „Podrška izbornim reformama na Zapadnom Balkanu“. Pokrenut u januaru 2021. godine, to je ODIHR-ov drugi projekat podrške ispunjavanju izbornih preporuka u regionu. Ovaj trogodišnji projekat pruža podršku tijelima za sprovođenje izbora i srodnim institucijama u regionu u njihovim naporima da ispune preporuke koje su proistekle iz posmatranja izbora u oblastima upravljanja izborima, registracije birača, ponašanja medija tokom izbornih kampanja, mogućnosti stranaka i kandidata da slobodno učestvuju u kampanji i kapaciteta i nezavisnosti tijela za rješavanje izbornih sporova.
Koja bi bila dalja unapređenja izbornog procesa u Bosni i Hercegovini, ako i kada ODIHR bude spreman da podrži takve napore?
ODIHR nastavlja da pruža podršku Bosni i Hercegovini u njenim naporima usmjerenim ka izbornoj reformi. Mi smo učestvovali u razgovorima održanim krajem januara u Neumu da bismo dali savjet o tome kako se predloženim amandmanima na Izborni zakon BiH mogu na bolji način ispuniti ODIHR-ove preporuke i dostići međunarodni standardi.
Bilo nam je drago što smo mogli da vidimo da su se stranke koje su učestvovale u tim razgovorima u januaru obavezale na suštinske promjene kojima se ispunjava određeni broj ODIHR-ovih preporuka. One uključuju mjere za unapređenje izborne administracije, kao i uvođenje jasne definicije zabranjenog govora, izričitu zabranu zloupotrebe administrativnih resursa i bolje regulisanje finansiranja kampanje u svrhu veće transparentnosti i odgovornosti.
Takođe imamo i dugoročnu preporuku za Bosnu i Hercegovinu, u skladu sa kojom je potrebno ukinuti diskriminatorna ograničenja prava na kandidovanje na izborima. Drago nam je što možemo da vidimo da se čini da postoji razumijevanje da se ovo mora riješiti i to uskoro. Moj apel svim političkim strankama je da što je prije moguće nastave sa usvajanjem dogovorenih preporuka, da bi ostavili dovoljno vremena za njihovo sprovođenje, pošto će one doprinijeti jačanju povjerenja javnosti u izbore. Nedostatak dogovora o nekim od preporuka ne treba da bude iskorišten za blokiranje cijelog procesa izborne reforme.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare