Međunarodna zajednica i Schmidt napravili presjek: Šta je BiH uradila, a šta još treba učiniti?

Međunarodna zajednica okupljena oko visokog predstavnika, simbolično na 30. godišnjicu Dejtonskog sporazuma, napravila je presjek. Šta je učinjeno i šta još treba biti. Pažnju su posvetili aktuelnoj situaciji, usvajanju budžeta za 2026. godinu, novim tehnologijama koje bi se trebala primijeniti već na narednim Općim izborima, ali i problematici državne imovine. Vijeće je jednoglasno zaključilo:

"Nakon 30 godina moramo se više okrenuti domaćim zvaničnicima koji će sami donositi odluke i potrebna nam je neometana tranzicija s Dejtona na evropske integracije. Ta tranzicija ne treba dozvoliti postojanje bilo kakvog vakuma", poručio je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt.

Sjednica je održana u atmosferi još jednog neuspjeha da se bh. vlasti dokažu evropskim partnerima. SNSD jučer nije podržao održavanje sjednice Vijeća ministara na kojoj je trebalo glasati o dva zakona važna za otvaranje pregovora, Zakon o VSTV-u i o Sudu. SNSD je bila jedina parlamentarna stranka koja se nije odazvala učešću na dijelu sjednice PIC-a, a oni koji su bili prisutni, odlučili su da se upravo na to požale.

"Sa potpisivanjem mira u Ukrajini fokus će se prebaciti sa Zapadnog Balkana i sigurnosti na Ukrajinu i ljudi će morati u ovoj ustanovi, u ovom Parlamentu, ali i u Banjaluci odgovarati zašto su propustili historijsku šansu BiH. Mislim da ovdje govorimo o aprilskom paketu broj 2 kada je u pitanju i Reformska agenda i otvaranje poglavlja i jedan proces koji bi BiH nepovratno, podvlačim, nepovratno okrenuo ka Evropi, jer kada poduzmete ove korake nema natrag", kazala je nakon sastanka Sabina Ćudić, predsjednica Naše stranke.

Jedno od pitanja koje se nametnulo kao ključno je i kako do adekvatnog rješenja koje će omogućiti nesmetano investicije u dijelovima državne imovine kojom se ne smije raspolagati. Visoki predstavnik tvrdi, za ovo su jednako zainteresovani domaći ali i međunarodni zvaničnici.

"Sljedeći put ćemo sjesti i vidjeti da državna imovina ne bude pitanje koje zabrinjava već da bude prilika za investicije. Načelnici neće biti ostavljeni sami i možete očekivati i pomoć parlamentarnih struktura dok se ne nađe konačno rješenje", dodao je visoki predstavnik Schmidt.

"Mene je obradovalo da su se i predstavnici zemalja koje su vrlo bitne u Vijeću za implementaciju mira raspitivali naše viđenje po pitanju rješavanja državne imovine u smislu rješavanja problema koje imamo prije svega za izgradnju javnih investicija, puteva, autoputeva, na koji način riješiti, odnosno izuzeti iz zabrane raspolaganja", smatra Šerif Špago, zastupnik SDA u PS BiH.

Sjednica PIC-a bila je prilika čuti američke stavove o Uredu OHR-a, posebno o korištenju bonskih ovlasti, s obzirom na prisustvo šefa Ureda za europska i euroazijska pitanja Marka Fleminga, no visoki predstavnik je odbio konkretno odgovoriti na ovo pitanje, poručivši tek da Anex 10 Dejtonskog sporazuma i dalje ostaje na snazi.

Sjednica PIC-a bila je prilika čuti američke stavove o Uredu OHR-a, posebno o korištenju bonskih ovlasti, s obzirom na prisustvo šefa Ureda za europska i euroazijska pitanja Marka Fleminga, no visoki predstavnik je odbio konkretno odgovoriti na ovo pitanje, poručivši tek da Anex 10 Dejtonskog sporazuma i dalje ostaje na snazi.

"Ali ono što smo mogli čuti od svih njih je izuzetno jasna podrška i radu OHR-a i visokog predstavnika. Ne mogu govoriti u ime drugih ali veliki broj predstavnika političkih stranaka, šefova klubova je naglasio važnost ostanka OHR-a", kaže Saša Magazinović, zastupnik SDP u PS BiH.

Detalje donosi Adisa Imamović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad