A hoće li i ko odgovarati, ako ovog puta budemo kažnjeni zbog neusvajanja Zakona o sprječavanju pranja novca. Sjednica Doma naroda najavljena, no ne i zakazana. Stručnjaci Moneyvala donijet će konačnu odluku o tome hoćemo li završiti na sivoj listi, a vremena je sve manje.

Nedavno uhapšenim Dženisu Kadriću i Alemu Hodoviću, na teret se stavlja krivično djelo pranje novca. Sumnja se kako su u legalne tokove pokušali staviti stotine hiljada maraka stečenih prometom droge, na način da su kupovali pokretnu i nepokretnu imovinu. Razotkrila ih je Sky aplikacija. Jednako kao i prvog čovjeka sarajevske Općine Stari Grad, Ibrahima Hadžibajrića, također osumnjičenog za pranje novca. Lanac uhapšenih uključivao je svojevremeno, osim političara, biznismena i pojedine advokate. Kakva je tu uloga Zakona o sprječavanju pranja novca, koji je i dalje na čekanju.

Branislav Boranović, zastupnik PDP u PSBiH:

“Suština zakonskog rješenja koje tretira sprječavanje pranja novca je upravo ovo, da se zaustavi potencijalno pranje novca a samim tim i finansiranje raznih terorističkih aktivnosti, koruptivnih aktivnosti. Postavlja se sad ključno pitanje da li vlast želi da se u BiH pere novac?”. 

Metode “pranja novca”, odnosno stavljanja u legalne tokove zarade stečene krivičnim djelima, su razne. Jedna od čestih, kada je riječ o Bosni i Hercegovine je, putem nekretnina. Strani investitori koji osnivanju firme s minimalnim kapitalom od nekih 2 hiljada maraka, a zahvaljujući političkim povlasticama dobijaju lako građevinske i urbanističke dozvole. Osniva se potom niz drugih firmi. Obrće se milionski kapital, kojeg niko ne kontroliše. U velikom istraživanju Capitala od prije nekoliko godina, navedeno je i kako su agenti, advokati, računovođe, često dio takvih šema.

Capital:

“U izvještajima MONEYVAL-a identifikovani su slučajevi tajnog dogovora u svrhu pranja novca, uključujući izvođače, agente za promet nekretninama, notare, advokate i bankare. Niko ne kontroliše novac koji se slijeva na račune advokata. Oni sa klijentima sklapaju ugovore za fiktivne usluge koje naplaćuju u gotovini i polažu na svoj račun u banci, a potom ga uz proviziju vraćaju u vidu pozajmice ili prikazuju kao svoje ulaganje u firmu klijenta.”

Ono što upućeni tvrde da je poboljšanje, kada je riječ o novom Zakonu o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorizma, je prag novčanog iznosa u kojem se primjenjuju mjere praćenja klijenta. Riječ je o iznosima iznad 30 hiljada maraka, ali i o učestalim, povremenim transakcijama u iznosu od 2 hiljade maraka i više.

Zlatko Miletić, delegat u Domu naroda BiH:

“Tako da za svaku transakciju banka ili drugi finansijski organ će morati pružati na uvid onim zainteresovanim stranama, kada to kažem mislim na finansijske, policijske i druge organe, koji se bavi problemima utaje poreza, do nekih drugih stvari, moraće imati spremne podatke i pružiti ih na uvid za svakog komitenta bilo koje finansijske organizacije i to je vidan napredak, na način da će se suziti prostor za bilo kakve ilegalne finansijske transakcije na prostoru BiH.”

Za resornog ministra, Nenada Nešića, koji ne želi ulaziti u sadržaj Zakona je najbitnije da je, tvrdi u skladu s evropskim standardima, a zašto još nije usvojen, kaže, nije pitanje za njega.

Nenad Nešić, ministar sigurnosti BiH:

“Ja vjerujem da će sve biti dobro i da će Zakon o sprječavanju pranja novca i finansiranju terorizma biti usvojen, ali kao što sam rekao niti je moja nadležnost, niti je pitanje za mene, obratite se Kolegiju, to je to.”

Krajnje je neuobičajeno da vlasti nisu još usvojile Zakon a istovremeno su u Bosni i Hercegovini eksperti Moneyvala. Rizikuju time veliku štetu svim građanima, bez obzira u kom dijelu države žive.

Dejan Šainović, novinar:

“Političke elite očigledno ne mare za interese običnih ljudi, a ljudi su očigledno izgubili volju, želju, motivaciju da protestima ili nekim pozitivnim, da me se ne bi pogrešno shvatilo ne pozivam na nasilne proteste, ali nekim pozitivnim pritiskom natjerale elite da usvajaju te zakone.”

Ipak oni koji su dijelom struktura uključenih u borbu protiv korupcije tvrde, državni Zakon o sprječavanju pranja novca nije dovoljan ukoliko Bosna i Hercegovina ne dostigne nivo reformi koji će značiti provjeru imovine i porijekla novca s kojim raspolažu političari, ali i nosioci pravosudnih funkcija.