Politička kriza u Bosni i Hercegovini u fokusu je svjetskih medija. Oči su uprte u državne agencije i institucije nadležne za "slučaj Milorad Dodik" i šta će se desiti nakon što je zatraženo raspisivanje i međunarodne potjernice zbog optužbi za napada na ustavni poredak. U međuvremenu, Dodik je otputovao u Izrael zbog prisustvovanja konferenciji o anti-semitizmu, na kojoj se, kako je sam rekao, "osjećao kao uljez". Ugledni Reuters donosi osvrt na situaciju, uz naglasak na Dodikov "obrat" u političkoj karijeri - "od miljenika Zapada do pro-ruskog separatiste".

Kada je sud prošlog mjeseca osudio predsjednika bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Milorada Dodika na zatvorsku kaznu zbog kršenja naloga međunarodnog mirovnog izaslanika, Moskva je požurila da stane u njegovu odbranu, javno nazvavši taj potez “neprihvatljivim” i “politički motiviranim”, podsjeća autorica teksta.

Potaknut tom podrškom, Dodik je zabranio državnim vlastima pristup regiji BiH na čijem čelu se nalazi.

U četvrtak je Državni sud saopštio da je zatražio izdavanje međunarodne potjernice za Dodikom, koji je optužen za napad na ustavni poredak i koji je otišao u inostranstvo prkoseći tako prethodnom internom nalogu za hapšenje.

Pročitajte još: Dodik za JP potvrdio da je napustio konferenciju: “Osjećao sam se kao uljez”

Granična policija BiH istražuje Dodikov prelazak granice u Srbiju

Dodik za JP potvrdio da je napustio konferenciju: “Osjećao sam se kao uljez”

U gotovo tri decenije na najvišim državnim dužnostima Dodik (66) je oblikovao nacionalnu političku agendu Republike Srpske i – prema njegovim kritičarima – produbio etničke podjele između kršćanskih Srba i Hrvata i muslimanskih Bošnjaka.

U govoru u regionalnom parlamentu 13. marta, izazvao je državnu policiju da dođe i privede ga – što je potez za koji se mnogi boje da bi doveo do sukoba s lokalnim, lojalnim snagama.

“Hajde, pokušajte nas uhapsiti”, poručio je.

Izjava je označila novu najnižu tačku u odnosima između Republike Srpske i državnih vlasti i potaknula strahove da bi balkanska zemlja mogla ponovno skliznuti u onu vrstu etničkih napetosti koje su dovele do rata 1990-ih.

Dok traju napetosti, EU je dodala stotine vojnika mirovnim snagama EUFOR-a,koji su raspoređeni u Bosni i Hercegovini 2004. kako bi zamijenili hiljade vojnika NATO-a.

Također, istaknut je “potpuni zaokret za Dodika, od umjerenog koji uživa podršku Zapada i koji je zamijenio ratne nacionaliste do proruskog separatista koji prijeti cijelom integritetu bh. države”.

Rusija zaprijetila miru i stabilnosti u BiH

Rani reformator

Korpulentni košarkaški navijač, Dodik je bio prvi srpski političar koji je masakr nad oko 8.000 bosanskih Muslimana u Srebrenici tokom rata u BiH 1992.-1995. priznao kao genocid, podsjeća se u tekstu.

Na početku svoje karijere, koja je započela u pro-reformskom pokretu neposredno prije raspada bivše Jugoslavije, diplomac beogradskog univerziteta osuđivao je ratne zločince i bio u opoziciji vladajućim srpskim nacionalistima u njihovom ratnom parlamentu.

Dodik je u početku bio “svježi povjetarac” u bh. politici, neko ko je razumio utjecaj međunarodnih igrača i udvarao im se, rekao je Sead Turčalo, predavač političkih nauka na Univerzitetu u Sarajevu.

“Nakon što je Dejtonski mirovni sporazum pod pokroviteljstvom SAD-a okončao rat, Zapad je tražio novog srpskog vođu kao alternativu nacionalistima, od kojih su mnogi optuženi za ratne zločine. Činilo se da se Dodik uklapa u računicu. Uz podršku Zapada 1998. postao je premijer Republike Srpske, koja zajedno s Federacijom čini poslijeratnu BiH, iako je njegova stranka imala samo dva mjesta u regionalnom parlamentu. Ali nakon izgubljenih izbora 2001. godine, Dodik je počeo prihvaćati nacionalističku retoriku dragu Srbima. Na vlast se vratio 2006”, navodi Reuters.

Dramatična promjena

“Njegov stav prema ratu dramatično se promijenio. Negirao je da se genocid u Srebrenici ikada dogodio i umanjivao srpske ratne zločine u BiH, pozdravljajući one koji su za njih osuđeni i kasnije pušteni iz zatvora kao heroje. Dodik je 2016. otvorio studentski dom koji nosi ime Radovana Karadžića, prvog srpskog lidera koji je osuđen na doživotni zatvor za genocid i ratne zločine”, ističe se u nastavku teksta.

Tokom godina, kako mu je politički odgovaralo… transformirao se u ultranacionalista i separatista, rekao je Turčalo.

Sveukupno, Dodik je tri mandata bio premijer i tri mandata predsjednik entiteta. U to vrijeme njegova politika postaje sve više nacionalistička i proruska. Već 10 godina poziva na odcjepljenje BiH i ujedinjenje sa Srbijom. Dva puta je bio službeno optužen za zloupotrebu položaja, pa čak i za pranje novca sa grupom bliskih saveznika, ali su optužbe odbačene zbog nedostatka dokaza.

Sjedinjene Države su protiv njega uvele niz sankcija zbog kršenja odredbi mirovnog sporazuma i korupcije, što on negira. Također je bio sankcioniran od strane Velike Britanije zbog podrivanja mira i stabilnosti u BiH.

Oružani sukob?

Dodik je odgovorio na zatvorsku kaznu koja mu je izrečena u februaru, prvostepenom odlukom Suda BiH, naredivši usvajanje zakona koji zabranjuju državnom pravosuđu i policiji djelovanje u entitetu RS. Ustavni sud BiH suspendirao je zakon i nazvao ga napadom na ustavni poredak.

Dodik i dvojica njegovih bliskih suradnika su ignorirali poziv državnih tužitelja koji istražuju podrivanje Ustava. Zbog toga je Državni sud izdao nalog za njegovo hapšenje i naredio policijskim agencijama da ih privedu.

Neki stručnjaci za sigurnost kažu kako Dodikovo hapšenje mora biti pažljivo isplanirano kako bi se izbjegao oružani sukob s policijom Republike Srpske koja se obvezala štititi njega i njegove pomagače.

“Nejasno je kako to sada izgleda za Dodika. On se nada da će predsjednik SAD-a Donald Trump imati više razumijevanja za njegov separatizam. Ali čini se da podrška među običnim Srbima opada, a gotovo niko ne sluša njegove pozive da napuste svoja radna mjesta u državnim institucijama”, zaključak je teksta.

Podsjećamo, nakon Dodikovog poziva etničkim Srbima za napuštanje radnih mjesta u državnim institucijama, oglasila se Agencija za istrage i zaštitu, naglasivši da je nakon tog poziva zaprimljeno tek šest zahtjeva za prekid radnog odnosa – rpetpostavlja se zbog prelaska u MUP RS (u pitanju su dva zaposlenika – referenta sa SSS iz RK Mostar i RK Tuzla, jedan državni službenik – stručni saradnik i tri policijska službenika iz RK Banja Luka).

Bivi ministar unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo i policijski komesar Nermin Pećanac u razgovoru za N1 je rekao kako smatra da će Interpol raspisati potjernicu po zahtjevu BiH, te da je situacija jasna: “Ovo nema veze s nacionalnim, političkim, vjerskim progonom, radi se krivičnom djelu udar na ustavni poredak”.

BONUS VIDEO

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje