Nedavno je Privremena istražna komisija Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine zatražila smjenu ministra pravde Bosne i Hercegovine Josipa Grubeše. Zašto je taj zahtjev ocijenio populističkim, ministar je odgovorio za N1.

Zbog čega odbijate da se pojavite pred Privremenom istražnom komisijom?

Prava istina je da me je Komsija zvala dva puta na tzv. saslušanje. Prvi put je poziv bio za ponedjeljak, a drugi za utorak, a iz moga kabineta kazali su da ne mogu prisustvovati iz objektivnih razloga. Onda su krenula neka prozivanja putem medija. Na početku sam mislio da će Privremena istražna komisija dati neke pomake i smjernice, ali mi vidimo da se u pola godina bavila sitnim stvarima.

Da li je razlog nedolaska to što nemate puno toga za reći? U izvještaju Evropske komisije koji je predstavljen 6. oktobra prošle godine stoji da nije bilo napretka u oblasti pravosuđa?

Oni su svakako stručnjaci koji mogu to definisati. Meni je žao što su se tako ponijeli prema meni, da se populistički traži moja smjena. Ministar pravde nije taj koji može izvršiti reformu pravosuđa, ja mogu samo inicirati.

Šta je Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine uradilo u 2020. godini?

2020. godina je bila pandemijska. Najlakše je udariti na pravosuđe i govoriti da ne valja. Ja neću reći da je dobro, ali nije katastrofalno.

Sudija Suda Bosne i Hercegovine Nenad Šeleda ocijenio je, svjedočeći pred Privremenom istražnom komisijom za utvrđivanje stanja u pravosudnim institucijama BiH, kako je tužilaštvo najslabija karika u pravosudnom sistemu države. Slažete li se sa tom ocjenom?

Pravosuđe na razini Bosne i Hercegovine je samo 10 posto pravosuđa u državi. Zato ne bih se upuštao u ove ocijene. Ono što smo pokušali uraditi u Ministarstvu pravde je da kroz zakonsku regulativu ispravimo sve one nedostatke koje smo uočili. Dakle, svaka institucija ima svoje nedostatke, i VSTV i Tužilaštvo BiH itd.

Naše pravosuđe se toliko boji pritisaka javnosti da se otuđilo od sebe. Pravosuđe je ipak treći stub vlasti u jednoj zemlji.

Vijeće ministara BiH nije razmatralo Prijedlog odluke o formiranju Nadzornog tijela za praćenje provedbe Revidirane državne strategije za rad na predmetima ratnih zločina. Zbog čega?

Bilo je na Vijeću ministara prijedlog, ali smo imali zamjenske članove koji nisu reflektirali nacionalnu strukturu i oni nisu mogli glasati. Bez obzira, pravosudne institucije moraju raditi na predmetima ratnih zločina.