Opšta situacija u Bosni i Hercegovini je depresivna i po pitanju borbe protiv korone i generalno gledano na političku situaciju poruka je nekadašnjeg prvog čovjeka za Zapadni Balkan u Evropskoj komisiji i diplomate Pierra Mirela.
Nakon četiri decenije dugog iskustva rada u Evropskoj komisiji Mirel ističe da je dobro bilo što je Komisija krenula u zajedničku nabavku vakcina, ali onda se desilo nešto nepredviđeno i cijelu situaciju okrenulo u pogrešnom smjeru.
„Glede nabavke vakcina, nakon strašne situacije s respiratorima u BiH, gledati na to dvoje zajedno, drugi je to signal toga koliko država nije uopšte funkcionalna. Ovo je doista depresivno. Šta to znači? Naravno da bi država trebala postati funkcionalnija glede preporuka Evropske komisije, kretati se na putu ka EU. Jedna od prvih preporuka, čini mi se jedna od prve tri ako to pažljivo pročitate jeste da se napusti, ne napusti već ograniči tzv. odbrana nacionalne privilegije i da se stisne pod sveukupni proces EU integracije, drugim riječima da se pristane da se neke od nadležnosti prenesu na državni nivo ako je to važno za napredak ka EU. To ne znači da je EU tražila od BiH da bude unitarna država. Ovdje po mom skromnom mišljenju BiH, entiteti, različite političke grupe nastavljaju više od 20 godina nakon Daytona boriti oko jednog pitanja, a to je suštinsko pitanje- Da li bi Bosna trebala biti unitarna država kako to te strane tvrde ili bi i dalje trebala biti federalna država kako se to sada tvrdi. To je po meni ključno pitanje. Ako bi se konsenzus postigao po tom pitanju onda bi se čini mi se bilo lakše složiti oko toga da država bude funkcionalnija. Lično, moj lični stav, kao osobe koju podržava poznata osoba koja BiH i Dayton jako dobro poznaje- Richard Hoolbroke, stav je, citiram ga: Bosna mora biti struktuisana kao federalna država, ne možete imati unitarnu vladu jer bi se onda država vratila u sukob. Imamo Njemačku kao federalnu državu, imamo i drugu formu federalne države u Španiji, zašto ne Bosnu kao federalnu državu. Ali, onda se sve strane, sve etničke grupe moraju složiti oko toga. Jednom kada se to postigne, ubjeđen sam da će se pronaći način da se država učini funkcionalnijom, kako bi se izbjegle ovakve grozne situacije koje smo vidjeli u proteklim sedmicama i mjesecima“, kaže Mirel.
O potezima Komisije po pitanju nabavke vakcina Mirel ističe da je Komisiju i proizvođače vakcina koštalo to što jedni nisu bili dovoljno spremni i iskreni, a drugi previše optimistični.
„Iz EU sporazuma, Unija nema nikakve kompetencije što ste tiče zdravstvenog sistema. Međutim, vjerovatno očekujući kakvi bi u suprotnom problemi mogli biti, Komisija je predložila globalnu nabavku vakcina. Umjesto da svaka članica pokuša nabaviti vakcine, pregovarati o cijenama, itd. A što bi bio haos, hajde da budemo iskreni. To bi bio potpuni haos. Borba, male, velike članice, itd. Umjesto toga, iako je to bilo teško, članice su se složile oko tog prijedloga da se ima globalni sistem nabavke vakcina kog će voditi Komisija. U principu, smatram da je to bila veoma dobra inicijativa. Ali, šta se onda desilo. Po mom mišljenju, mom skromnom mišljenju, desile su se dvije stvari. Prva je da mislim da su same farmaceutske kompanije su određenoj mjeri podcijenile vlastitu proizvodnju i kapacitet. Ne spominjem sada nove probleme sa AstraZenecom i Johnson & Johnsonom. Jednostavno gledam na kapacitet da se proizvede i dostavi. Smatram da je to bila greška s njihove strane. A druga je bila sa strane Komisije. Bili su previše optimistični, rekao bih čak i naivni, u vezi sa ovim velikim farmaceutskim kompanijama, vjerovatno previše naivni. Ipak, mislim da je bilo puno bolje djelovati na ovaj način, nego da se svakoj članici ostavi da donese takvu odluku. Bilo bi haotičnije. Čak i u svakoj članici kada gledate kako interno odlučuju rasporediti vakcine, ni to također nije lako. Stoga, kako bi moglo biti lako i na nivou EU“, navodi Mirel.
Komentarišući nedavnu aferu „Sofagate“ koja se odnosi na boravak čelnika Evropske unije u Turskoj i raspored sjedenja koji je doveo do međunarodnog skandala, Mirel ističe da je u prvom redu greška bila što su evropski lideri uopšte putovali u Ankaru.
„Što sam shvatio, od tog događaja, od onoga što sam otkrio ili tražio jeste da je to bila velika greška sa strane protokola Vijeća. Bio je to veoma ozbiljan nedostatk profesionalizma. Tako ja to gledam. Nadam se da je bio tek nedostatak profesionalizma, a ne namjera. Ipak, sigurno da je to bilo na oduševljenje predsjednika Erdogana koji je prije nekoliko dana povukao Tursku iz tzv. Istanbulske konvencije, principa da se pomgone u zaštiti ženskih prava. Bila je to veoma iznenađujuća odluka. Moj je zaključak jeste da je to bila greška i da je šteta, ali moj zaključak glede ove materije je drugačiji. Moj lični zaključak jeste da se taj sastanak nije trebao održati u Ankari, trebao se desiti u Briselu. Zašto? Jer predsjednik Erdogan stalno tvrdi da je jedan od njegovih strateških ciljeva onaj da se priključi EU. Spomenuo je to nekoliko puta u proteklim sedmicama. Turska je još uvijek kandidat. Međutim, ta kandidatkinja ne poštuje kriterije za članstvo, vrijednosti, kao ni međunarodni zakon na Mediteranu. Kada ste zemlja kandidat, kada težite onome što bi trebali svojevoljno prihvatiti, onda biste o tome trebali u Briselu razgovarati, mjestu kojem se želite priključiti, ne u Ankari. Po meni je bila greška što se otišlo u Ankaru da se o tome razgovara, a ne u Brisel“, ističe Mirel.
Šta Mirel misli o posjeti evropskog šefa diplomatije Moskvi i uvreda koje su izrečene Borrellu, od vakcinskoj diplomatiji Kine i Rusije, a u regionu Srbije, kako gleda na stanje u Crnoj Gori te šta očekuje od nove američke administracije pogledajte u videu.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare