Udruženje "Vive Žene“ iz Tuzle počinje kampanju 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja, a koja počinje 25. novembra na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Na taj dan bit će organizovana mirna šetnja za sve žrtve femicida.

Nezvanično, od 2015. do 2020. ubijeno je 56 žena, 2019. godine 12, a u 2022. najmanje osam. Počinioci su uglavnom bračni ili vanbračni partneri. Podršku zlostavljanim ženama daje pet sigurnih kuća, a jedna od njih je u Tuzli.

“Nama se ove godine za pomoć i podršku kroz dnevni tretman obratilo 250 osoba, dok je u Sigurnu kuću UG ‘Vive žene’ do sada su smještene 93 osobe. Od toga 50 žena i 43 djece”, rekla je Danijela Huremović, voditeljica Sigurne kuće u UG Vive žene Tuzla.

Korisnice Sigurne kuće ne žele javno pričati. Često ne žele ni prijaviti nasilje jer nisu informisane.

“Ono što je njih kočilo je proces kako sebi mogu pomoći, koje su to institucije koje im mogu pomoći i koja su to prava koje one mogu ostvariti u tom procesu”, navela je Vildana Pjević iz Centra za socijalni rad u Srebreniku.

Zakon obavezuje kantone da imaju mehanizme zaštite od nasilja u porodici. Tuzlanski kanton ima Akcioni plan, koordinacioni tijelo, protokol, ali i dalje nasilja i ubistva žena. Nedavno, jedno u Tuzli, a drugo u Sapni gdje je sin ubio majku, a kojeg je ona više puta prijavljivala nadležnima.

“U konkretnom slučaju, ako je policija zaprimila prijavu, ako nije znala šta da radi, mogla je konsultovati druge subjekte zaštite. Kliniku za psihijatriju ili bilo koga drugog, a ne samo pustiti da se desi. Mi reagujemo kada se dese tragični slučajevi”, pojasnila je Danijela Huremović, voditeljica Sigurne kuće u UG Vive žene Tuzla.

“Mi smo kanton koji je prvi napravio protokol o psotupanju kada se otkrije, a kasnije su drugi kantoni sačinili protokole. Taj protokol je ko i šta radi u takvim okolnostima u takvim okolnostima i situacijama”, dodao je Edin Šestan, iz Ministarstva za rad, socijalnu politiku i povratak TK.

Za žrtve je potrebna i detaljna procjena rizika, pomoć i podrška za samostalan život. Kroz projekt ekonomskog osnaživanja, neke korisnice Sigurne kuće su ove godine dobile posao.

“Svako iz svoje nadležosti može barem minimum aktivnosti poduzeti da se ta žrtva zaštiti i da u konačnici imamo, da kažemo, jedan uspješan slučaj. Ove godine se možemo pohvaliti da imamo određen napredak. On je minimalan, ali za nas je to veliki uspjeh”, istakla je Huremović.

Zakon o zaštiti nasilja u porodici obavezuje policiju, institucije, centre za socijalni rad, nevladin sektor i svakog od nas da reaguju na nasilje. Da kasnije sliku i ime žrtve ne gledamo na posmrtnici.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad