Hoće li uvezivanje regionalnog tržišta kroz incijativu za uspostavu "mini Schengena" ili nastavak Berlinskog procesa biti razlog novih podjela i sukoba u Bosni i Hercegovini? Jedna inicijativa iz Beograda, druga iz Brisela. Ko je za, a ko protiv? Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija potpisale su početkom sedmice sporazum pod nazivom Otvoreni Balkan, kao novo ime za "mini Schengen" uz poruku da ostaju otvoreni i za BiH. No, iz EU jasni signali kako će, prije svega, podržati Berlinski proces.

Slobodan protok roba, bez zaustavljanja na granici. Slobodno kretanje radne snage. Priznavanje profesionalnih kvalifikacija, univerzitetskih diploma. Dio je pogodnosti, koji bi donijelo regionalno, ekonomsko povezivanje u vidu tzv. malog Schengena. Privrednici podržavaju.

“Ja mislim da je to za dobre firme, dobre privrednike velika šansa. Tu vam se sada otvaraju jako velike mogućnosti. Imate puno veće tržište. Naravno onaj koji je svoju firmu postavio da bude tržišno orjentisana, njemu će to sigurno dobro doći”, smatra Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH.

No sve navedeno, privrednici mogu očekivati i kroz Berlinski proces, uspostavu zajedničkog regionalnog tržišta do 2024. na koje su se lideri Zapadnobalkanske šestorke obavezali na samitu u novembru 2020. Konkretni rezultati su za sada ukidanje naknada za roaming na Zapadnom Balkanu. Slobodno kretanje ljudi, roba usluga i kapitala definisano je kroz Akcioni plana kojeg priprema Vijeće za regionalnu saradnju i Sekretarijat CEFTA-e, a u koji EU namjerava uložiti ogromne novce , u naredne tri godine i do 20 milijardi eura.

Mini Schengen “ne predstavlja dio Berlinskog procesa”

U čemu je razlika. Za početak prva inicijativa dolazi iz Beograda, druga iz Brisela. Ili tačnije Berlina.

Berlinski proces 2014. godine pokrenula je njemačka kancelarka Angela Merkel, s ciljem unaprijeđenja regionalne saradnja i eurointegracije regije. Stav Njemačke, a time i EU o “mini Schengenu” prenio je nedavno i državni sekretar MIV-a Njemačke nakon razgovora sa Predsjedništvom BiH kojma nije prisustvovao jedan od članova Milorad Dodik.

U saopštenju se navodi kao “Njemačka u potpunosti podržava euroatlantski put BiH te je posvećena pomoći BiH i regiji kroz Berlinski proces. Inicijativa za regionalnu saradnju ‘mini Schengen’ ne predstavlja dio Berlinskog procesa”.

Ova izjava je i na tragu odgovora Šefika Džafrovića i Željka Komšića kako podržavaju potpisane sporazume sa Samita Berlinskog procesa u Sofiji. ali i ranije izjave Bisere Turković koja je kazala kako više nema potrebe za “mini Schengenom”.

No političari iz RS drugačijeg su mišljenja.

Očekivano, Otvoreni Balkan/Mini Schengen podržali su predsjedavajući Vijeća ministara i ministar vanjske trgovine Zoran Tegeltija i Staša Košarac, kao i sam Milorad Dodik. Predsjedništvo BIH o navedenoj inicijativi još se nije izjasnilo.

Najsnažniji argument u prilog Berlinskom procesu je taj što je u potpunosti podržan od EU, mogao bi se sažeti odgovor Crne Gore i Kosova koju za sada odbile sudjelovati u inicijativi Otvoreni Balkan.

S druge strane da ne bude zabune, ni mišljenja u Federaciji nisu jedinstvena.

Osim poduzetnika, ideju Otvorenog Balkana podržali su primjerice i bivši ministar vanjskih poslova Zlatko Lagumdžija, ali i lider SBB-a Fahrudin Radončić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad