Diplomatski skandal u najavi i to zbog odluke Hrvatske da ne priznaje diplome iz Bosne i Hercegovine. Jedini izuzetak je Sveučilište u Mostaru, a razlozi su, sumnja se i političke prirode. Šta bi trebale preduzeti vlasti kako bi se domaći diplomci nesmetano mogli zaposliti i u Hrvatskoj i u Sloveniji, raspravljalo se na Rektorskoj konferenciji u Banjaluci.

Samo Sveučilište u Mostaru prošlo je vrednovanje hrvatske Agencije za nauku i visoko obrazovanje. Dakle, samo svršeni studenti s ovog mostarskog univerziteta, jedini su u zemlji čije diplome u susjednoj Hrvatskoj priznaju. Kontrolori iz inostranstva stigli su u grad na Neretvi, bez najave nadležnima, te ocijenili Sveučilište pozitivnom ocjenom. Kako je to moguće bez znanja kantonalnih, ili ipak bh. vlasti?

“Mi nismo bili upoznati, na koji način je Sveučilište dobilo akreditaciju iz Hrvatske. Sveučilište u Mostaru je bez mog znanja pozvalo Agenciju za znanost iz Republike Hrvatske koja je došla i izvršila akreditaciju bez nadležnosti bilo koga ispred Ministarstva nauke, kulture i sporta. Vjerujem da su to politički razlozi”, kazao nam je Rašid Hadžović, ministar obrazovanja, nauke, kulture i sporta HNK.

Od sredine prošle godine i stupanja na snagu novog zakona o priznavanju inostranih diploma, Hrvatska izdaje negativno mišljenje za sve visokoškolske ustanove iz Bosne i Hercegovine, osim za Sveučilište u Mostaru. Kako riješiti problem?

“Očekujem da je jedan od puteva za rješenje bilateralni razgovor sa predstavnicima vlasti Hrvatske. ENKA je jedan od uslova. Hrvatska je do šestog mjeseca prošle godine priznala više od 20.000 diploma iz BiH”, istakao je Enes Hašić, direktor Agencije za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvalitete BiH (HEA BiH).

Zašto su Hrvatskoj i Sloveniji upitne diplome iz BiH?

Hrvatska je sada ukinula postupak priznavanja, uvela vrednovanje diplome, pa se one iz BIH ocjenjuju nedovoljno kvalitetnim.

“Što se tiče politike, ona je uvijek pomalo prisutna. Ona ovdje nije dominantan problem. Suština je osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju. To je suštinski problem”, naglasio je Damir Ljubić, direktor Centra za informisanje i priznavanje dokumenata iz područja visokog obrazovanja (CIP BiH).

Ujednačiti kvalitet, obračunati se sa sumnjivim vikend fakultetima, izraditi bilateralne sporazume, postati punopravna članica ENKE, samo su neki od koraka koje Bosna i Hercegovina hitno mora preduzeti. Mišljenje s rezervom za bh. diplome u komšiluku, za sada ne obavezuje poslodavce. A značajan broj studenata iz Hrvatske studira u Banjaluci, atraktivni su im medicina, stomatologija, arhitektura…

“Srećemo se s istim problememom pada broja studenata. Ne isključujem mogućnost da je to na neki način zadržavanje studenata iz Hrvatske da studiraju na univerzitetu u toj zemlji, a isto tako i poruka ‘bolje da studirate kod nas, nego da idete u BiH’. Međutim, to mišljenje nije obavezujuće za poslodavce, te diplome stečene na univerzitetima u BiH su apsolutno relevantne i studenti mogu bez problema da konkurišu na tržištu rada i Hrvatske i Slovenije, ali i EU, ali i da studije koje su započeli u BiH nastave u Hrvatskoj ili Sloveniji ili bilo kojoj drugoj državi u EU”, smatra Radoslav Gajanin, predsjedavajući Rektorske konferencije BiH.

Na Rektorskoj konferenciji nije bilo riječi o akciji “Klaster”, ali se očekuju rezultati inspekcijskog nadzora. Nakon toga i mjere.

“Ono što mi počinjemo treba da postane model obračuna sa naegativnim pojavama u visokom obrazovanju koji treba da obuhvati čitavu BiH”, rekao je Željko Budimir, ministar za naučnotehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske.

I dalje studirajte i u Banjaluci, i u Sarajevu, i u Tuzli, i u Mostaru, i u Trebinju, i u Bihaću. Prohodnost studenata iz BiH u inostranstvu i dalje postoji. A vlastima se poručuje – riješite problem sa Hrvatskom.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad