Tromjesečna zabrana izvoza peleta i ogrevnog drveta koju je donio Savjet ministara BiH ističe 21. septembra. No, konkretne rezultate nije dala. Domaći proizvođači nezadovoljni, kažu, prouzrokovala im je veliki gubitak. S druge strane, građani u problemima jer su cijene ovih energenata enormno skočile.

Zabrana izvoza prouzrokovala je velike gubitke domaćim drvoprerađivačima.

Na ovaj način trebalo je da budu zaštićeni od enormnih poskupljenja energenata za ogrev, no desilo se upravo suprotno.

Do prije dvije godine pelet je na domaćem tržištu bio među jeftinijim energentima. Sa tadašnjih oko 300 KM sada iznosi 750 KM. S druge strane, drvo košta 150 KM. No, osim rasta cijena, na domaćem tržištu vlada nestašica ovih proizvoda.

“Brojni proizvođači, ako ne i svi, odlučili su se na korak da cjelokupnu svoju proizvodnju skladište. Potpuno su zaustavili prodaju na domaćem tržištu i skladište svoje proizvode da bi ih naknadno izvozili na inostrano tržište, gdje mogu postići dosta veći profit”, objasnio nam je Muhamed Helać, menadžer kompanije “Drvosječa”.

Hoće li Savjet ministara BiH ukinuti ili produžiti svoju odluku, neizvjesno je jer je odluka više politička, smatraju pojedini.

“Neke informacije sa izvoznog tržišta govore da će se izvoz osloboditi međutim, informacije koje dobijamo odavde očigledno da će uticati na odluku o zabrani izvoza”, izjavio je Goran Ivanović, predsjednik Asocijacije proizvođača peleta BiH.

U međuvremenu, Vlada FBiH je, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine, prihvatila inicijativu za produženje važenja ove Odluke do 31. decembra 2022. godine. Da konkretne rezultate, posebno građanima nije donijela, smatraju i pojedini ekonomski stručnjaci.

“Možda bi bila dobra mjera da država odriješi tu, kako se hvale, jako bogatu kasu prpeunih poreznih davanja i da pomognu ljudima, iako je možda veća cijena, da im subvencionišu velikim dijelom i da se ta cijena približi onoj pred covid”, apelovao je profesor finansija Sanel Halilbegović.

Dok čekaju sniženje cijena, građani koji se griju na pelet i drvo razmišljaju o alternativama. Drugima je grijanje odavno luksuz.

Bez grijanja bi mogli da ostanu i Banjalučani koji svoje domove griju putem Ekotoplane. Inače, preduzeće Elektrokrajina, kroz čiji su krug do sada prilazili kamioni do kotlovnice, blokiralo je prilaz za Ekotoplanu. Iz Elektrokrajine, s druge strane, navode kako je jedno tehničko-pravno pitanje stavljeno u kontekst izbora.

Opširnije u prilogu Tatjane Drljić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad