Mještani banjalučkog naselja Ramići svakodnevno vode borbu za dah. Godinama udišu težak miris deponije u neposrednoj blizini. Iako je planirano njezino izmještanje, čini se da se problemi, baš kao i smeće, samo gomilaju.

Iako su snježne pahulje donijele nešto čistiji vazduh, mještani banjalučkog naselja Ramići i dalje ne dišu punim plućima. Vazduh je i dalje “zagađen” smradom deponije koja je u neposrednoj blizini. Neugodan miris njihova je svakodnevnica, godinama.

Jedan mještanin nam je kazao:

“Smrdi, ponekad kad je čist dan, ne smrdi, ali više smrdi nego što ne smrdi . Juče ujutro znaš kako je smrdilo, juče ujutro, a evo danas ne smrdi.”

Samo stotinu metara udaljene su prve kuće od deponije u naselju Ramići. Mještani ovog naselja ali i okolnih poput Dragočaja i Šargovca u kojima živi nekoliko hiljada stanovnika, godinama se žale na nesnosan smrad.

Ujedinjeni, upućivali su apele i molbe, blokirali ulice, tražili izmještanje deponije. Ništa nije urodilo plodom. Razočarani, rijetki su oni koji danas i žele pred kamere. Da opasnost ekološke katastrofe vreba iz Ramića, upozoravali su i u centru za životnu sredinu. Vapaj građana, jedino još oni čuju.

Nikola Kurija, Centar za životnu sredinu Banja Luka:

“Imamo dojave od strane građana da se na toj deponiji ostavlja i animalni otpad a za koji ni nema dozvolu i da se uopšte ne sanira taj otpad kako treba, ne pokriva se dovoljnom količinom zemlje ili kreča i onda dolazi do problema, kao što je bilo ranije, dolazi da požara”. 

Još prije 15 godina, ova tema trebalo je, tvrdi Nikola da bude na dnevnom redu nadležnih. Na stolu se ipak našla ove godine početkom decembra, ali i dalje bez konkretnog rješenja. Iz JP “Depot” koje rukovodi deponijom tvrde da ni kapaciteta ni vremena nema još mnogo.

Ratko Jokić, v.d. direktora JP “Depot”:

“Ne treba nam ekološka bomba jer JP “Depot” Banjaluka ako stane samo pet dana a što vrlo brzo će doći do toga imaćmo smeće u cijelom gradu i ostalim lokalnim zajednicama”. 

Pa je tako novi poligon za politička prepucavanja postala – deponija. Direktor Depota najviše na odgovornost poziva gradonačelnika Banjaluke jer kako kaže, najveći udio u vlasništvu ima grad na Vrbasu, iako je osam osnivača, odnosno lokalnih zajednica koje zajedno rukovode deponijom i iz kojih se na lokaciju u Ramićima odlaže smeće. Još početkom prošle godine iz GU Banjaluka saopšteno je da je inicijativa za izmještanje deponije na drugu lokaciju, pokrenuta. No, za sada to je i dalje samo predizborno obećanje.

“Problem sa deponijom Ramići biće trajno i sistemski riješen, a deponija će biti izmještena na adekvatne lokacije daleko od naseljenih dijelova grada”.

Višegodišnji je to proces, a banjalučka skupština još uvijek nije ni konstituisana, a po svemu sudeći skoro neće ni biti. Dodatni problem je što je nakon višegodišnjeg spora, sud naložio da JP “Depot” firmi “Čistoća” preda gotovo 300 dunuma zemlje na kojoj je i deponija. O imovinsko-pravnim odnosima iz “Čistoće” danas bez odgovora.