Zašto mladi bježe iz BiH? Pitanje koje i nije više aktuelno. Pravo pitanje sada je, kada će BiH ostati bez njih. Precizan odgovor nije moguće dati. Ali sigurno je da će uskoro, ukoliko nadležni konačno ne poslušaju glas onih koji su još tu u BiH. Jer oni čak nude i rješenja koja su predstavili na Međunarodni dan mladih.

Rijetkost je u BiH sresti mladu osoba koja ne želi napustiti zemlju. Anisa Mahmutović, magistrica komunikologije, jedna je od njih. Iako se, kaže, sa diskrimacijom pri zapošljavanju suočavala samo zbog činjeneice što dolazi iz ruralne sredine.

“Kada ste iz male sredine, kada dolazite u veliki centra, svi vas gledaju kao da ste manje vrijedni. Čak sam na jednom konkursu dobila odgovor – u redu je, ali ti si iz Sapne, tako da eto imamo i taj neki stereotip koji gradimo”, kazala je Mahmutović.

Upravo mladi iz ruralnih područja najviše žele napustiti BiH. A želju za tim sve više iskazuju i oni iz marginaliziranih grupa. Diskrimancija i mobing i dalje je svepristuna.

“Mi negdje znamo da Zakon o radu garantuje da na svakih 16 zaposlenika i zaposlenica ide jedna osoba sa invaliditteom međutim uvidjeli smo da poslodavci zapravo radije plaćaju kazne nego što zapošljavaju osobe sa invaliditetom. Imamo npr. slučajeve sa LGBT zajednicom gdje prilikom zapošljavanja ili posla, ukoliko se sazna za njihov seksualni idenditet doživljavaju mobing, nasilje, ili čak dobijaju otkaz”, kazala je Dina Bajraktarević, članica “M1 – Prava za mlade”.

Najviše mladih odlazi zbog ekonomskih razloga. Preko 30% ih ne radi, a 60% posto je u potrazi za poslom više od godinu dana. No ništa manje ih ne frustrira ni politika. Oni koji su u svakodnevnom kontaktu sa njima kažu, mladi više ne mogu, i ne žele trpiti korupciju, nepotizam, nacionalizam. U manjim gradovima zatiču prazne gotovo čitave ulice.

“Mladi se pakuju, odlaze, najprije ako su mladi oženjeni, onda odlaze prvi, zatim dolaze za njima porodiva kompletna. Tužno je, mi smo neki dan bili u Konjicu i jedan autobus koji je pokupio gotovo, eto koliko autobus može imati mjesta, toliko je bio pun sa našim mladima koji su otišli da rade u Hrvatsku”, kazala je Mirhunisa Zukić iz Centra za održivi povratak.

Oni koji su ostali, žele da se njihov glas čuje. I nude rješenja. Okupili su se u neregistrovanu političku stranku, a podršku su dobili i od Instituta za mlade u BiH – Kult. Ne žele odustati od bolje budućnosti u BiH. I dozvoliti da mladi nastave odlaziti zbog nemara nadležnih.

“U 2021 godini posebno nas zanimaju status i prilike koje želimo, možemo i hoćemo podržati za mlade iz marginaliziranih grupa. Do sada smo kreirali tri izborne lektire koje se bave problemima mladih i kreirali smo odgovore za svaku od njih. Izborne lektire smo u proteklom periodu uputili na adrese svih političkih subjekata u BiH. Inicirati ćemo usklađivanje zakona u oblasti rada i zapošljavanja, te u njima prepoznati marginalitirane grupe mladih”, kazao je Nevio Bruck, predsjednik “M1 – Prava za mlade”.

“Pozivamo mlade da kritički promišljaju, razmišljaju i istražuju programe i politike koje prezentuju stranke i da na taj način upoređuju i istražuju koje su usttavri one vrijednosti za koje se političari odnosno kandidati zalažu. Oni će u velikoj mjeri u naredne četiri godine da utiču na budućnost. Naši prijedlozi i programi su ustvari otvoreni za sve”, kazala je Aleksandra Đorem, članica “M1 – Prava za mlade”.

Bh. društvo ne pati od obične prehlade. Neće pomoći antibiotici. Već pati od ozbiljne bolesti. Potrebna je terapija. A ona nije potpuna bez mladih.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad