Nerijetko, izborna kampanja u Bosni i Hercegovini ostane u sjeni teških riječi i degradiranja protivnika. U tom duhu bi se moglo nastaviti i ove godine. O posljedicama, oni koji bi trebalo najviše, uglavnom najmanje razmišljaju.

“Teška izgovorena riječ u nekom od parlamenata završi kao kamen na glavi povratnika. Političari većinom ne razumiju posljedice izgovorene riječi i ne osjećaju odgovornost. Imamo problem jedne potpune transformacije političke scene gdje je jako puno neobrazovanih ljudi dobija priliku da se bavi politikom, u sklopu svog fonda riječi pokušavaju komunicirati i često koriste njima dostupne riječi koje čak i ne razumiju koliko su neprikladne poziciji koju obnašaju“, smatra Saša Magazinović, zastupnik u Parlamentu BiH.

Stoga se u susret izborima, provodi javna kampanja protiv govora mržnje.

“Danas političari osvajaju političke poene kroz agresivan jezik, a vrlo često nisu svjesni da to može značiti širu eskalaciju u našem društvu. Zato smo razvili alat online platforme. Od početka same kampanje koja je počela početkom aprila, mi imamo skoro 250 prijava ljudi iz BiH“, rekao je Vernes Voloder ispred Nansen Dialogue Centra u Mostaru.

Prijavama, političari se pozivaju na odgovornost i etiku u političkoj komunikaciji, te bavljenje problemima zbog kojih će, u konačnici, i obnašati određenu funkciju.

“Kandidati se trebaju fokusirati na rješenja i kako poboljšati život građana, ovo je prilika da se pokaže stvarno liderstvo i pozitivne vrijednosti poput integriteta i poštovanja“, naglasio je britanski ambasador u BiH Julian Reilly.

Jennifer Nadel, direktorica Compassion in Politics  UK dodaje kako “poiltika ima veliku odgovornost”, te da “bavljenje politikom ne smije više biti bavljenje podjelama i mržnjom”.

“Zbog toga je od vitalnog značaja da radimo na razvijanju nove vrste politike“, naglašava.

Nove vrste politike mogle bi iznjedriti i nove mlade snage. Međutim, najnovija istraživanja o političkoj pismenosti mladih ne ulivaju previše nade. Pa tako, dvije trećine mladih, od 1000 anketiranih, ne zna da je na čelu Vijeća ministara BiH Borjana Krišto. U RS čak 62% ne zna ko je premijer. Značajan broj smatra da je to Milorad Dodik. U FBiH, više od 50% mladih ne zna takođe ne zna ko je premijer.

“Generalno, mladi uglavnom ne vjeruju političkim strankama, pritome dvije od pet mladih osoba su neodlučne po ovom pitanju, indifirentne su. Nemaju jasan stav. Skoro polovina mladih tvrdi da uopće ne vjeruje političkim strankama i onome što zagovaraju“, kaže Aziz Đipa iz Instituta za razvoj mladih KULT.

Nezainteresovani, bez entuzijazma i povjerenja, mladi ostaju van naše političke scene. O kojoj se nažalost, najčešće informišu putem društvenih mreža, Instagrama i Facebooka.