Mladi u BiH čekaju stanove i prilike, a političari samo pričaju: "Od 1.000 obećanja mladima namijenjena 34 - ispunjeno 1"

O tome su za N1 govorile Jasmina Banjalučki iz Instituta za razvoj mladih KULT i Ivana Vučetić, novinarka Istinomjera, analizirajući odnos vlasti prema mladima, realizaciju ranijih obećanja, stambenu politiku, zapošljavanje i sve manje povjerenje mladih u političke procese.

Više od 1.000 obećanja, samo 34 za mlade

Vučetić je iznijela podatke Istinomjera prema kojima su tokom monitoringa prethodnog mandata zabilježena ukupno 34 obećanja koja se direktno odnose na mlade, od više od 1.000 praćenih obećanja. To je, kako je navela, svega 3,25 posto ukupnog broja.

Još upečatljiviji je podatak o njihovoj realizaciji.

"Tek jedno obećanje u potpunosti je ispunjeno tokom prethodnog mandata, a tiče se funkcionisanja Savjeta mladih u Kantonu Sarajevo", kazala je Vučetić.

Sedam obećanja ocijenjeno je kao ispunjeno većim dijelom. Prema podacima koje je iznijela, na 53 posto obećanja provođene su određene aktivnosti, dok na 41,2 posto nisu zabilježene nikakve aktivnosti te su ostala neispunjena.

Vučetić je ukazala i na obrazac koji je Istinomjer uočio tokom monitoringa: obećanja koja podrazumijevaju određenu finansijsku podršku uglavnom dobijaju više ocjene realizacije, dok veće institucionalne promjene ostaju na znatno nižem nivou.

Prema njenim riječima, iako na gotovo svim nivoima vlasti postoje dokumenti, strategije i politike usmjerene prema mladima, njihova realizacija je "jako spora i jako niska".

Banjalučki: Mladi više ne vjeruju politikama koje zvuče utopistički

Jasmina Banjalučki smatra da ključni problem leži u tome koliko su teme kojima se političari bave uopšte relevantne za svakodnevni život mladih.

Pozivajući se na istraživanje o političkoj pismenosti, kazala je da oko 50 posto mladih navodi da ih politika jako ili donekle interesuje. Problem, prema njenim riječima, nije samo u zainteresovanosti mladih, nego u tome prepoznaju li u političkoj ponudi pitanja koja su njima važna.

Kao primjer navela je stambeno pitanje.

"Njima je mnogo značajnije da li političari zapravo govore o onome što je njima važno, da li govore o stambenim subvencijama ili zapravo govore o cijenama stanova, jer govoriti o stambenim subvencijama, a ne govoriti kolike su cijene stanova i kako se tržište kreće, nije relevantno za mlade ljude", kazala je Banjalučki.

Dodala je da su mladi odavno prestali vjerovati politikama koje zvuče "potencijalno utopistički", a čija realizacija zavisi od toga ima li u određenom trenutku dovoljno novca u budžetu.

Posao nije jedini razlog zbog kojeg mladi odlaze

Banjalučki je naglasila da posao nije jedino pitanje koje mladi smatraju presudnim kada odlučuju hoće li ostati u BiH ili otići.

Prema onome što u KULT-u čuju od mladih, oni žele priliku da žive u društvu bez korupcije i nepotizma, s uređenim i dostupnim socijalnim i zdravstvenim uslugama te obrazovanjem koje prati potrebe tržišta rada i savremenog društva.

"Definitivno posao nije jedina prilika. Ovdje govorimo o čitavom spektru politika i uređenju sistema koji će u konačnici mladima dati priliku da grade svoj i privatni i profesionalni život", kazala je.

U taj spektar, osim obrazovanja i zaposlenja, ubraja i stambeno zbrinjavanje te svakodnevna pitanja poput javnog prijevoza.

Šta je urađeno za prvi stan?

Kada je riječ o stambenoj politici, Vučetić je kazala da je većina obećanja koja je Istinomjer pratio realizovana djelimično ili u manjoj mjeri.

Navela je da je Vlada Federacije BiH od 2023. povećavala sredstva za subvencioniranje i osiguravanje nižih kamatnih stopa prilikom kupovine prve nekretnine za mlade parove te da je taj iznos do kraja 2025. utrostručen.

Međutim, upozorila je da se ponovo radi o izdvajanju novca, a ne o proaktivnoj i dugoročnoj politici.

Kao ključno pitanje izdvojila je koliko je takva pomoć uopšte dostupna svim mladima – ispunjavaju li uslove za subvencije i, prije svega, imaju li dovoljno novca da kupe prvu nekretninu kako bi uopšte mogli koristiti nižu kamatnu stopu, subvenciju ili povrat PDV-a.

"Treba nam politika stambenog zbrinjavanja"

Banjalučki smatra da BiH treba dugoročna politika stambenog zbrinjavanja mladih, umjesto programa koji zavise od trenutnog stanja u budžetu.

"Bosni i Hercegovini treba politika stambenog zbrinjavanja. Mladima u Bosni i Hercegovini treba politika. Dakle, treba strateški promišljati kako i na koji način urediti ovo pitanje", kazala je.

Kao jedan od pravaca navela je koncept priuštivog stanovanja, koji ne bi bio namijenjen samo socijalno ugroženim kategorijama. Takva politika, objasnila je, trebala bi obuhvatiti različite kategorije mladih – i one koji mogu podići kredit i kupiti nekretninu i one koji plaćaju najam.

Za sada, smatra Banjalučki, postojeći programi uglavnom služe da "ugase trenutni požar", ali ne rješavaju suštinski problem stambenog zbrinjavanja.

Garancija za mlade: Istinomjer nije pronašao podatak da se ijedna mlada osoba zaposlila kroz taj sistem

U razgovoru je otvoreno i pitanje Garancije za mlade, programa čiji je cilj da mladi dobiju ponudu za zaposlenje, nastavak obrazovanja ili obuku.

Vučetić je navela da su određene aktivnosti provođene, ali da su se uglavnom odnosile na institucionalne korake, usvajanje planova i pilotiranje projekta.

Prema njenim riječima, tek u junu ove godine usvojena je radna verzija plana implementacije Garancije za mlade za cijelu BiH, što, kako smatra, pokazuje da implementacija kasni.

"Istinomjer nije uspio pronaći nijedan vjerodostojan podatak da se ijedna mlada osoba u Bosni i Hercegovini zaposlila koristeći sisteme, alate ili neke projekte koje ta garancija propisuje", kazala je.

Za Vučetić je to pokazatelj da u BiH mogu postojati dobre i konkretne politike prema mladima "na papiru", dok njihova realizacija ostaje veoma spora.

Više od polovine mladih ne vjeruje da njihov glas može nešto promijeniti

Banjalučki je ukazala i na pad izlaznosti mladih na izbore. Kazala je da je na prethodnim lokalnim izborima zabilježen najmanji procenat izlaska mladih na glasanje u posljednjih približno deset godina, dok je ranije njihova izlaznost bila iznad 50 posto.

Posebno zabrinjavajućim smatra podatak iz istraživanja KULT-a prema kojem više od polovine mladih ne vjeruje da njihov glas može nešto promijeniti u društvu.

"To je nama podatak koji govori da mladi suštinski ne vjeruju institucijama vlasti u ovoj državi", kazala je Banjalučki.

Smatra da se mladi tokom četiri godine uglavnom ostavljaju na marginama, da bi ih se tek u predizbornoj kampanji pozivalo da glasaju.

"Četiri godine me niste ni za šta pitali i sad mi naređujete da izađem na izbore", slikovito je opisala takav odnos.

Ima li u BiH političke ponude koja zaista govori mladima?

Na pitanje postoje li u BiH političke stranke koje se mladima obraćaju na način koji odgovara njihovim stvarnim potrebama, Banjalučki je odgovorila: "Ako govorimo o političkim strankama, opcijama – ne baš. O pojedincima da."

Dodala je da nije sigurna koliko mladi uopšte vide pojedince koji kroz svoj rad i kampanju pokušavaju otvoriti teme koje su im važne. Na pitanje da ponudi opći odgovor "da ili ne", odgovorila je "ne", uz napomenu da postoje izuzeci.

Vučetić se složila da je mladima u javnim nastupima političkih stranaka dato malo prostora. Kazala je da analiza predizbornih programa pokazuje kako postoje stranke koje imaju konkretnije ideje vezane za mlade, ali i one koje ih nemaju.

Prema njenim riječima, kada veće stranke i govore o mladima, nerijetko se radi o politikama koje se obećavaju svake četiri godine bez značajnije realizacije.

Sagovornice su na kraju poručile da bi mladi prije donošenja odluke trebali pogledati programe stranaka, ali i ono što su političari radili tokom prethodnih mandata, šta su obećavali i koliko su od toga ispunili. Banjalučki je naglasila važnost provjere kredibiliteta kandidata, dok je Vučetić poručila da treba gledati i njihove ranije saveznike, konkretne rezultate i koliko su programi ostali relevantni nakon završetka izbora.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad