Mladi za N1 nakon izbora: "Na nas pada teret koji nismo zaslužili, političari nas se sjete samo u kampanji"

Amar Gradišić iz Sarajeva i Dijana Papaz, koja živi u Istočnom Sarajevu, a studira i radi u Sarajevu, tokom izbora bili su angažovani kao jednodnevni posmatrači u okviru Koalicije "Pod lupom". U razgovoru je učestvovao i Slobodan Blagovčanin iz Omladinskog resursnog centra, koji je analizirao izborne rezultate, političke odnose i položaj mladih u bosanskohercegovačkom društvu.

Njihova iskustva pokazuju da se, uprkos različitim životnim okolnostima, suočavaju sa sličnim problemima: nedostatkom prilika, nepovjerenjem u institucije i osjećajem da političke stranke ne razumiju njihove stvarne potrebe.

Mladi sve manje izlaze na izbore: "Malo je porazno kada vidite koliko ih je odustalo"

Gradišić je kazao da mu je neposredno učešće u izbornom procesu omogućilo potpuno drugačiji pogled na izbore.

Ipak, kada je riječ o samim rezultatima, najviše ga je razočarala izlaznost mladih.

"Pa, malo porazno, u smislu da kada sada pogledam mlade koji su ili izašli ili nisu izašli, to mi je nekako bilo najteže. S tim da je stepen izlaznosti jako mali, za razliku od drugih godina. Mislim, kad pogledamo opće i lokalne izbore od 2020. godine, vidimo tu pad. Mislim, 2020. godine, na lokalnim izborima, imali smo prvo 51 posto izlaznosti mladih, a sada smo, što se tiče izlaznosti, pali na 45 posto", naveo je Gradišić.

Smatra da takvi podaci ukazuju na sve izraženije razočarenje mladih političkim procesima, ali i na nedovoljnu edukaciju o važnosti glasanja.

"Pa, govori o tome da su mladi jednostavno, s jedne strane, hajmo reći, odustali jer ne vide neku promjenu što se tiče političke scene ili institucija. A također mislim da jednostavno nisu dovoljno educirani o nekim temama, to jest kako glasati, pogotovo kad je prvi put što se tiče glasanja", pojasnio je.

Slično iskustvo imala je i Dijana Papaz, koja je izborni dan provela na biračkom mjestu kao posmatračica.

Posebno ju je, kako je ispričala, pogodilo to što su stariji građani, uprkos zdravstvenim i drugim poteškoćama, dolazili glasati, dok je među biračima bilo veoma malo mladih.

"Pa, ja moram reći da sam također bila posmatračica na izborni dan, također u Koaliciji 'Pod lupom'. Dakle, bila sam tu od otvaranja biračkog mjesta do zatvaranja. Mislim, ono što je mene također razočaralo, pored rezultata, koji su ustvari bili očekivani kada smo vidjeli to što smo vidjeli, jeste izrazito mali broj mladih ljudi naših godina koji su izašli na izbore. Dakle, od tog, recimo, broja od 800 ljudi koji su prijavljeni na tom glasačkom mjestu, izašlo je oko 45 do 50 posto. I ono što sam vidjela čitav dan bili su ljudi u prosjeku od 60 pa i do 90 godina, koji dolaze uz pratnju drugih ljudi, koji hodaju uz pomoć štapa, koji su, mislim, maksuz izašli iz kuće da dođu i obave svoju građansku dužnost. I ja to, naravno, poštujem, ali imamo tu drugu stranu, gdje su mladi ljudi koji su sasvim u situaciji da mogu doći, da mogu glasati, da trebaju glasati. Jer tu se, pitamo se, radi o našoj budućnosti. Dakle, to su ljudi koji su glasačko tijelo već koliko dugo i koji su navikli na taj proces. I stvari se ne mijenjaju, između ostalog, iz tog razloga, jer su i stranke i ljudi koji su iznova i iznova kandidovani, kandidovani od istog glasačkog tijela koje izlazi na izbore", istakla je Papaz.

Na pitanje jesu li upravo mladi mogli presudno utjecati na izborni rezultat, odgovorila je potvrdno.

Blagovčanin: Stranke imaju snažnu biračku bazu, a rezultate izbora ne treba posmatrati kao iznenađenje

Slobodan Blagovčanin upozorio je da statističke podatke o izlaznosti treba posmatrati s rezervom, prvenstveno zbog neuređenih biračkih spiskova i činjenice da Bosna i Hercegovina nije provela popis stanovništva od 2013. godine.

Istovremeno, ocijenio je da su tehnološke promjene u izbornom procesu doprinijele njegovoj transparentnosti.

"Pa, negdje, prije svega, meni je jedno jako važno pitanje to što mi od 2013. godine nismo imali popis stanovništva, a isto tako, evo, od tada pa do danas, birački spiskovi, je li, negdje ne treba imati mnogo informacija da budemo svjesni da još uvijek nisu, da tako kažem, uređeni. Tako da sve ove statistike o kojima govorimo, o izlaznosti, ja ih negdje lično uzimam s velikom dozom rezerve. I isto tako, evo, prethodnih dana govori se mnogo o tom padu izlaznosti. Rekao bih da najveći razlog za pad izlaznosti, pored neuređenih biračkih spiskova, jeste i to što smo, zahvaljujući najviše, naravno, Koaliciji 'Pod lupom', ali i velikom broju organizacija civilnog društva koje su istrajavale preko deceniju, došli do historijskih izbora koji su do sada, po nekom mom osjećaju, a evo imamo i kolegu u studiju koji vjerujem da će mnogo bolje znati od mene to da kaže, bili možda i najpošteniji i najfer izbori", ocijenio je Blagovčanin.

Govoreći o rezultatima, naglasio je da uspjeh stranaka s dugogodišnjom i dobro organizovanom biračkom bazom nije neočekivan.

"Što se samih izbornih rezultata tiče, prije desetak godina možda bi me, u nekom tom mom omladinskom optimizmu, iznenadili. Možda bih se nadao nekim, da tako kažem, drugačijim rezultatima. Međutim, ono što smo dobili, kako u Federaciji Bosne i Hercegovine, tako i u Republici Srpskoj, mislim da nije ništa što bi trebalo iznenaditi nekoga ko redovno prati političku scenu kod nas. Jer negdje naprosto i sama predizborna kampanja, bar je ja nisam osjetio ni agresivnom ni toliko dominantnom u medijima tokom proteklih mjesec dana. Tako da sam negdje i na izborni dan najviše očekivao da će ustvari glasati uglavnom ljudi koji su okupljeni oko političkih stranaka. Naše političke stranke imaju izuzetno jaka svoja politička članstva, bez obzira na to govorimo li o SNSD-u, Stranci demokratske akcije ili HDZ-u. Oni su negdje, je li, i pokazali da su bili najspremniji da obuče svoje glasače, da ih pripreme, da ih pozovu, pa, ako mi dozvolite da kažem, i da ucijene ili da podmite", izjavio je.

Osvrnuo se i na izborni rezultat stranaka Trojke u Federaciji BiH, naglasivši da nezadovoljstvo dijela birača njihovim radom traje već duže vrijeme.

"Svakako vjerujem da je u Federaciji Bosne i Hercegovine veliko, da tako kažem, iznenađenje, opet kažem, za mene ne toliko, to što Trojka nije ostvarila izborni rezultat koji su možda pojedini građani i građanke očekivali. Ali, evo, posljednje tri-četiri godine, da ste pričali s bilo kim iz grada Sarajeva, jako često ste mogli čuti da ti ljudi neće dati više svoj glas ni NiP-u ni Našoj stranci. Tako da, evo, negdje, ako smijem reći, očekivano prilično što se tiče izbornih rezultata", dodao je Blagovčanin.

"HDZ i SNSD ponovo će otvoriti nacionalne teme, a mladi će ostati po strani"

Komentarišući političke odnose nakon izbora, posebno razgovore SNSD-a i HDZ-a BiH, Blagovčanin je izrazio bojazan da će se politička pažnja ponovo usmjeriti na nacionalna pitanja, imenovanja i međustranačke sukobe, umjesto na svakodnevne probleme građana.

Prema njegovoj procjeni, HDZ BiH trenutno ima povoljniju pregovaračku poziciju, a najavljene promjene u diplomatsko-konzularnoj mreži mogle bi postati povod za nove političke sukobe.

"Što se tiče same koalicije SNSD–HDZ, rekao bih da je očekivana. Proteklih dana isto tako imali smo, pardon, SNSD–HDZ, također, proteklih dana imali smo i sastanke HDZ-a, koji se susretao s čelnicima SDP-a i SDA isto tako. To će biti isto jako interesantno da vidimo na državnom nivou, gdje će prevagnuti. Mislim da ovdje nekako bolju poziciju posjeduje HDZ", naveo je.

Govoreći o najavama smjena ambasadora, iznio je i kritike na račun Demokratske fronte.

"Ja sad ne znam, s obzirom na državno uređenje u kojem živimo, mi smo, ja slobodno mogu reći, vidjeli jedan ogroman nemar jako često predstavnika Demokratske fronte, koji su zanemarivali da Bosna i Hercegovina nije samo Sarajevo i da Bosna i Hercegovina nije samo dio građana i građanki iz Sarajeva. Tako da, na neki način, ovo bih rekao da je jedna asistencija, volej za ove prve izborne sedmice, prve izborne mjesece, u kojima će HDZ i SNSD ponovo dobiti mogućnost da u naš društveni narativ uvedu teme u kojima se oni najbolje snalaze. A to će zasigurno biti nacionalne teme i kod imenovanja ambasadora, jer vjerujem da će se vraćati ping-pong, kako iz Mostara, Banje Luke, pa do Sarajeva. Tako da, nažalost, evo po nas mlade, bojim se da će u prvim sedmicama, mjesecima, dok se svi ne udruže, dok se svi ne dogovore, dosta ponovo biti prisutno tog nekog ratnog narativa i narativa koji ne doprinosi nama mladima u Bosni i Hercegovini", upozorio je Blagovčanin.

"Plaćamo zdravstveno osiguranje, a radije idemo privatnom doktoru"

Dok političke stranke raspravljaju o koalicijama i raspodjeli funkcija, mladi se, kako su naglasili sagovornici N1, suočavaju s mnogo konkretnijim problemima.

Dijana Papaz izdvojila je zdravstveni sistem kao jedan od najvećih razloga za nezadovoljstvo.

"Pa evo, od krupnog. Prvo što mi je palo na pamet je zdravstveni sistem, kojem, pa možemo reći, nemamo povjerenja u njega i koji nije pristupačan koliko treba biti. Dakle, mislim, živimo, plaćamo poreze za zdravstveno osiguranje, a opet ćemo radije otići privatnom doktoru na pregled ili na nešto, zato što je pristupačnije jednostavno i vjerujemo više, jer slušamo iskustva drugih ljudi i nimalo ne zvuče, mislim, to nisu nimalo naivne stvari koje se dešavaju u našem zdravstvenom sistemu", naglasila je.

Njena svakodnevica pokazuje i koliko administrativne granice unutar iste države mogu otežavati život građanima. Iako živi u Istočnom Sarajevu, studira, radi i najveći dio društvenog života provodi u Sarajevu.

Kako je objasnila, javni prevoz između pojedinih dijelova Istočnog Sarajeva i Sarajeva nije adekvatno povezan, zbog čega je za svakodnevni odlazak na posao ili fakultet često potreban automobil ili kombinovanje taksija i javnog prevoza.

Međutim, problem koji je posebno istakla nije samo administrativne prirode, nego i način na koji se mladi ljudi posmatraju kroz nacionalni identitet.

"A apsurd je jednostavno da smo konstantno stavljeni pod neku etiketu, u smislu da baš to, kao što ste rekli, želimo normalan život, želimo da studiramo, da se družimo, da radimo, da na osnovu vlastitih kompetencija izgradimo svoju karijeru. A isto kao da smo etiketirani u startu, naprimjer, po našem imenu, po našoj etničkoj skupini, koja jednostavno mladim generacijama postaje sve manje važna, tj. sve manje prednjači u odnosu na druge stavke našeg identiteta koje smatramo važnijim", istakla je Papaz.

Pojasnila je da ne govori nužno o neposrednoj diskriminaciji, nego o stalnoj potrebi da se ljudi svrstavaju u unaprijed određene kategorije.

"Pa, ne bih nužno rekla da nas etiketiraju ili gledaju drugačije, da se to dvoje izjednači. Jednostavno, etiketiranje u kontekstu da je teško biti jednostavno normalna osoba koja živi bez da stoji neka instant etiketa koja govori o našoj etničkoj skupini, koja može ili ne mora sa sobom nositi određena uvjerenja", pojasnila je.

"Suživot postoji, to nije nikakvo pitanje za našu generaciju"

Govoreći o odnosima između Sarajeva i Istočnog Sarajeva, Papaz je poručila da je ono što se u političkim raspravama često predstavlja kao problem za nju i njene vršnjake potpuno normalan dio svakodnevnog života.

"Pa, da suživot itekako postoji i da to uopće nije upitna stvar u našim životima, nego jednostavno neka normala i neki sistem koji mi živimo i koji želimo da živimo. I da jednostavno, mislim, sada, može to biti nešto što ćemo reći političarima, ali koji je njihov odgovor na to ili šta oni... Mislim, to su ljudi koji ipak donose naše odluke", kazala je.

Smatra i da političke kampanje nisu prilagođene generacijama koje danas odrastaju i da stranke uporno ponavljaju poruke koje mladima sve manje znače.

"Tako da, mislim, gledam sa strane toga da, kada smo i pričali o izlaznosti mladih na izborima, smatram da političke kampanje nisu nimalo prilagođene mladima, njihovim željama, u kontekstu da kampanje koje se vuku godinama prenose iste poruke. Dakle, te neke, nazovimo, desničarske vrijednosti koje mladi, ne samo u našoj državi, dakle, to je jednostavno globalni trend da mladi ljudi sežu ka nekoj vrsti liberalnosti i ljevici. Tako da, to je neka, mislim, stvar koja jednostavno nas odvlači", dodala je Papaz.

"Trideset godina gledamo iste političare, a za mlade nisu uradili ništa konkretno"

Amar Gradišić smatra da političke stranke mlade uglavnom koriste kao dio predizborne promocije, bez stvarne namjere da njihove probleme stave u središte političkog djelovanja.

"Ja bih rekao lično da ne vide, u smislu da i kada smo na političkoj sceni, više nas koriste kao bodove za mlade glasače, u smislu da naprave neku malu kampanju, budu kao: evo, mi imamo ipak ove mlade, glasajte za nas. Ali mislim da upravo to što je Dijana rekla, kako godine prolaze, mi imamo, mogu reći, zadnjih 30 godina iste političare, ista lica, a zapravo mogu reći ovako, nisu ništa konkretno uradili za mlade. I tu mi gubimo, logično, povjerenje. S druge strane, isto, neke njihove vrijednosti se ne poklapaju s modernim viđenjem svijeta sada, te neke tradicije ili baš neka etiketiranja", izjavio je.

Kao jedan od mogućih načina za vraćanje povjerenja izdvojio je veću zastupljenost mlađih ljudi u politici, ali i potrebu da se politička obećanja konačno pretvore u konkretne rezultate.

"Pa, ja mislim da bi prvo možda trebali početi s tim da imamo i možda neku malo mlađu osobu na glavnoj političkoj sceni, da se možemo nekako pronaći s njima. I jednostavno da su možda i, s jedne strane, malo više empatični prema mladima nego ovi, hajmo reći, stariji, koji su već na toj političkoj sceni 30 i nešto godina. I da zapravo pokažu šta rade, da to nisu samo prazne riječi koje nama na kraju ništa neće značiti. Mislim da bi to jedan korak bio, da vidimo stvarno mlađe ljude u politici, da nam, logično, malo to olakšaju i da se mi nekako možemo pronaći s njima. Tako da mislim da bi to bio jedan od prvih koraka koji bismo mi trebali možda uraditi", poručio je Gradišić.

Blagovčanin: Mladi u strankama često su samo kopije svojih političkih šefova

Slobodan Blagovčanin upozorio je da mlade ne treba posmatrati kao jedinstvenu društvenu grupu, jer među njima postoje značajne razlike u političkim stavovima, interesima i načinu djelovanja.

Posebno je napravio razliku između mladih koji djeluju kroz civilni sektor i onih koji su politički aktivni, a koji, prema njegovoj ocjeni, nerijetko preuzimaju obrasce ponašanja starijih stranačkih funkcionera.

"Pa, kad govorimo o mladima, mislim, govorimo o jako velikom broju ljudi, od 16 do 30 godina prema Zakonu o mladima u Bosni i Hercegovini, bez obzira na to o kojoj administrativnoj jedinici je riječ, tako da je jako teško generalizovati mlade. S jedne strane, meni je uvijek važno da pohvalno govorimo o svim mladima iz civilnog sektora koji su željeli nešto da mijenjaju, željeli nešto da urade, ali, evo, ovo političko blato nije im bilo toliko privlačno da djeluju kroz političke stranke. Jer, nažalost, s druge strane, jako često imamo mlade u političkim strankama koji su ništa drugo nego kopije svojih stranačkih šefova koji 20–30 godina obnašaju različite funkcije", ocijenio je.

Upozorio je i na to da se mladima često nameću političke i historijske teme oko kojih je teško postići saglasnost, dok se razgovori o ekonomiji, korupciji i zapošljavanju potiskuju.

"Ono što mene mnogo, mnogo više plaši jeste da oni koji diktiraju teme u našem političkom svijetu Bosne i Hercegovine jako često, ustvari mnogo češće, mladima podvaljuju teme oko kojih znaju da će mladi jako teško postići dogovor, da će jako teško postići konsenzus. Jer, na neki način, kao da nam šalju poruku da je uzaludan sav ovaj rad mladih iz civilnog sektora koji rade na spajanju mladih i svih onih koji, da tako želim da kažem, žele da prelaze ove imaginarne naše granice ovdje u Bosni i Hercegovini. Negdje, jako mi je teško sada reći da ćemo u budućnosti očekivati da će se u naredne četiri godine odjednom desiti generacija koja će početi da stavlja u fokus ekonomiju, koja će početi da stavlja u fokus korupciju, zapošljavanje i tako dalje", upozorio je Blagovčanin.

Zašto mladi veličaju ratne zločince? "I sam pokušavam pronaći odgovor"

Poseban dio razgovora bio je posvećen odnosu mladih prema ratnoj prošlosti, negiranju zločina i veličanju osuđenih ratnih zločinaca.

Blagovčanin je naglasio da je pogrešno zaključivati o stavovima čitavog društva samo na osnovu ljudi s kojima se pojedinac svakodnevno druži i sarađuje.

"Prije svega, za prvo pitanje, postoji jedna zamka u koju upadaju nerijetko ljudi koji se kreću u istim krugovima, gdje vi stičete osjećaj da unutar tog balona, kada upoznajete ljude širom Bosne i Hercegovine, ljude s kojima radite, sarađujete, da je taj balon ustvari na neki način slika i prilika Bosne i Hercegovine. Moram reći da, nažalost, nije tako, da dobar dio građana i građanki Bosne i Hercegovine još uvijek nije otporan na teme koje se povezuju s devedesetim godinama", naveo je.

Posebno ga, kako je priznao, zabrinjava činjenica da ratne zločince ne veličaju samo pojedinci koji žele političku korist nego i mladi koji nisu aktivni ni u političkim strankama ni u organizacijama civilnog društva.

"Što se tiče potrebe mladih da veličaju ratne zločince ili da negiraju ratne zločine, genocid i tako dalje, vjerujte mi da na to pitanje ja još uvijek pokušavam dati odgovor. Jasno mi je kada to rade mlade osobe koje su na političkim listama, koje su ispred političkih stranaka. To je jedan onako jeftin populizam na koji oni, na tu emociju straha, emociju nekog kvazipatriotizma, pokušavaju da, oprostite za termin, ali izmuljaju još koji glas. Ali ono što stvarno i meni je, evo, i bit ću iskren, veliki, veliki upitnik jesu drugi mladi koji nisu politički aktivni. Mladi koji nisu ni u civilnom sektoru, već jednostavno mlade osobe koje su, ja bih rekao, nažalost, žrtve različitih propagandi i osjećaju se napadnuto. Mislim, ako mi dozvoljavate, evo, negdje da interpretiram kako ja to vidim, osjećaju se napadnuto, iako meni nije jasno od koga i zašto, i onda imaju potrebu da u javnom prostoru otvoreno staju u nečiju zaštitu, veličaju nekoga i tako dalje. Ali ovaj mi je jako, jako važan dio, da pazimo da ne govorimo iz našeg balona. Ljudi s kojima mi provodimo vrijeme, s kojima razgovaramo, družimo se i tako dalje, nažalost, nisu čitava Bosna i Hercegovina", naglasio je.

Pozitivne priče ostaju u sjeni: "Mi smo građani iste države"

Uprkos političkim podjelama, sagovornici su istakli da među mladima širom Bosne i Hercegovine postoji mnogo primjera saradnje, prijateljstva i solidarnosti koji rijetko dobijaju prostor u javnosti.

Dijana Papaz navela je da u njenom okruženju svakodnevni odnosi između ljudi različitih etničkih pripadnosti nisu opterećeni pitanjima koja dominiraju političkim raspravama.

"Ja mislim da je ustvari tih pozitivnih narativa puno više, makar u mom okruženju. Mada smatram da imam širok krug ljudi, tako da stvarno mogu da izdvojim brojna pozitivna iskustva", kazala je.

Kao primjer navela je sasvim uobičajena druženja i kretanje između Sarajeva i Istočnog Sarajeva.

"Pa, mislim, neke svakodnevne stvari. Apsolutno normalan dolazak u oba dijela grada moje prijateljice, bilo koje, recimo, etničke grupe. Mislim, potpuno banalna stvar, sasvim normalna stvar za nas, što će neki političar vjerovatno osuditi u nekom kontekstu. Možda ne iz svog nekog ličnog mišljenja, nego zato što, baš kao što je Slobodan na neki način nagovijestio, to je način dobijanja političkih poena. I to svakako postoji", objasnila je.

Gradišić je podsjetio na primjere zajedništva tokom kriznih situacija, uključujući tragediju u Jablanici i proteste koji su okupljali građane.

"Pa, naprimjer, evo, u situacijama gdje je neka, hajmo reći, kriza u Bosni, naprimjer od Jablanice pa nadalje, pa od ovih zadnjih protesta koji su bili, tu sam stvarno mogao osjetiti neko zajedništvo između nas. Iako to ljudi zapravo, mislim, hajmo reći, političari su jako protiv toga, jer ja mislim da kada ovako čitamo vijesti, generalno su to više malo negativnije priče ili stvara se ta retorika: oni i mi, trebamo se jedni drugih bojati i tako dalje. Tako da ja mislim da stvarno, nažalost, više ovih pozitivnih priča nema toliko u medijima, ali definitivno tu, kao što je rekla Dijana, i u svom društvenom životu imam raznih prijatelja iz drugih dijelova Bosne i Hercegovine i to meni lično nikad nije bio problem i ne smatram da bi po pravilu ikome trebao biti problem. Mislim, mi smo građani iste države, vjerujemo svi u isto, kao dobrobit ove države, tako da mislim da bi nam to zapravo trebao biti neki zajednički cilj, da gradimo ovu državu što bolje možemo", istakao je.

"Obrazovni sistem funkcioniše kao prije 120 godina, a svijet ulazi u digitalnu revoluciju"

Govoreći o konkretnim promjenama koje bi želio vidjeti u naredne četiri godine, Blagovčanin je izdvojio dvije oblasti: provođenje novog popisa stanovništva i temeljitu reformu obrazovanja.

Podsjetio je da je posljednji popis stanovništva u Bosni i Hercegovini proveden 2013. godine, dok novi nije organizovan.

"Ono što bih volio da vidim u naredne četiri godine jeste da napokon počnemo pričati o popisu stanovništva. Popis stanovništva posljednji smo obavili 2013. godine, a 2023. je trebao da se ponovi. I namjerno imenujem popis stanovništva jer se upravo kod te teme još mnoge druge stvari kriju", naglasio je.

Posebno je kritikovao obrazovni sistem, za koji smatra da ne prati promjene u načinu života, učenju i tržištu rada.

"Evo negdje, očekivali ste da, ne znam, ne govorim o nekim, kako to vole reći, općim mjestima, ali reforma obrazovanja zaista mislim da je nešto što, ako već govorimo o mladima, ako već želimo uraditi nešto za mlade, onda definitivno reforma obrazovanja, i to na način da bude mnogo bliža danas mladoj osobi. Ne bih želio sad da uzimam mnogo vremena, ali pažnja mlade osobe danas, u 2026. godini, mnogo je kraća nego prije 20 godina. Mnoge stvari su se promijenile, a mi danas, evo, imamo čak i primjere obrazovnih institucija gdje se pohvalno govori o ukidanju tehnologija, dok čitava Evropa, dok čitav svijet na različite načine pokušavaju da integrišu različite digitalne tehnologije u svoj svakodnevni rad. Kod nas je, da tako kažem, stvoren taj narativ da napredak nije nešto što je dobro, kao da živim u Orwellovoj '1984.'", upozorio je.

Smatra da obrazovne institucije moraju ozbiljnije pristupiti tehnološkim promjenama, posebno u trenutku kada digitalizacija i umjetna inteligencija mijenjaju tržište rada.

"I ova druga stvar, zaista reforma obrazovanja, gdje će i profesori i drugi radnici iz obrazovanja mnogo, mnogo više biti prilagođeni mladima, prilagođeni djeci, učenicima, studentima, studenticama. A da se mnogo manje očekuje, da mnogo manje imamo ovog... Mislim, mi i dalje, više-manje, naš obrazovni sistem i dalje funkcioniše kao prije 120 godina, po Janu Komenskom. A mnoge stvari su se promijenile. Mi u ovom trenutku ulazimo u jednu novu revoluciju, nazivaju je zasad digitalnom revolucijom, i evo, zasigurno smo u prethodnih godinu-dvije mogli da vidimo da mnoga radna mjesta nestaju, da se nova pojavljuju. A nekako mi se čini da naš obrazovni sistem ne samo da nije spreman za to, već kao da i ne mari za promjene koje teku i koje se dešavaju", zaključio je Blagovčanin.

"Želim u ovoj zemlji imati porodicu i ostarjeti, ali ne želim da na nama bude sav teret promjena"

Na kraju razgovora, sagovornici su govorili o tome kakvu Bosnu i Hercegovinu žele i zašto, uprkos problemima, svoju budućnost i dalje povezuju s njom.

Dijana Papaz, koja zajedno s Amarom Gradišićem pohađa master program Demokratija i ljudska prava, poručila je da želi živjeti u državi u kojoj se građani ne procjenjuju prema etničkoj pripadnosti i u kojoj mladi ne moraju čitave karijere posvetiti popravljanju problema koje nisu sami stvorili.

"Pa, onu koja cijeni i poštuje sve njene građane. Onu u kojoj, mislim, u kojoj nismo etiketirani u startu otprilike. Onu u kojoj, mislim, možda će zvučati čudno, ali u kojoj nećemo morati posvećivati svoje karijere tome da je mi gradimo, jer na nas pada neki teret koji nismo zaslužili. Evo primjer, kolega Amar i ja smo trenutno studenti na master programu Demokratija i ljudska prava i zaista planiramo implementirati promjene u našoj zemlji i raditi, posvetiti svoje karijere i život tome da napravimo neku promjenu. I zamišljam da li je možda bilo nekad nešto drugo za šta sam bila talentovana, ali mi je ovo jednostavno bilo preče, jer u ovoj zemlji želim da imam porodicu, želim da ostarim i tako dalje", poručila je Papaz.

Gradišić je istakao da želi Bosnu i Hercegovinu u kojoj će mladi imati više mogućnosti za obrazovanje, profesionalni razvoj i život bez predrasuda.

"Pa, ja bih volio da vidim Bosnu i Hercegovinu kao državu koja ima zapravo građane koji je vole, istinski vole ovu državu. Ali također, da bi je zavoljeli, na prvom mjestu, mislim da bismo morali napraviti neke korake koji su, ja mislim, fundamentalni sada, pogotovo za mlade, što se tiče obrazovanja, više prilika, naravno. Tako da mislim da bi mi to bila zapravo neka želja, neke vrijednosti da malo pogledamo, da se ne držimo više toliko te tradicije do ove mjere kao što se, ja mislim, držimo. Naravno, ne govorim da je ne bismo trebali praktikovati, ali mislim da bi u nekom javnom okruženju bilo možda bolje da imamo malo drugačiji pogled, malo otvoreniji pogled i za druge i, naravno, da poštujemo sve građane ove države i ove granice i sve", kazao je.

Reprezentacija BiH kao primjer zajedništva: "Želim tribine na kojima će se svi osjećati dobrodošlo"

U završnici razgovora otvorena je i tema fudbalske reprezentacije Bosne i Hercegovine kao mogućeg primjera zajedništva i pripadnosti.

Blagovčanin je ocijenio da reprezentacija ima potencijal da povezuje građane, ali je upozorio da se i u sportu još uvijek osjete društvene i političke podjele.

"Svakako kao uzor, rekao bih da je jedan itekako pozitivan primjer. Mislim, iako u nekim dijelovima, moramo biti stvarno iskreni, ja ne želim da pričamo samo o cvijeću i drveću, da tako razgovaramo. Iako u nekim dijelovima države uspjeh reprezentacije Bosne i Hercegovine, nažalost, nije bio toliko dobro prihvaćen kako bih ja lično želio, ali mislim da je jedan dobar pokazatelj. I rekao bih da danas mnogo više ljudi podržava reprezentaciju Bosne i Hercegovine nego prije 10–20 godina. I to je nešto što mi na neki način pokazuje da bi put u budućnosti trebao da izgleda mnogo bolje", ocijenio je.

Posebno je naglasio da bi sportske tribine trebale biti mjesto na kojem će se svi građani Bosne i Hercegovine osjećati jednako prihvaćeno.

"Ono što ćemo svakako morati još dugo da čekamo jeste da tribine budu spremne da prihvate sve građane i građanke Bosne i Hercegovine. Morat ćemo da se pozabavimo simbolima koji se ističu na njima, jer nažalost u Bosni i Hercegovini različiti ljudi imaju različite emotivne reakcije na simbole. I evo, to mi je negdje jedna od zamjerki, ali ne sumnjam da svim ljudima kojima je zaista stalo do Bosne i Hercegovine, svim ljudima kojima je zaista stalo da Bosna i Hercegovina bude od Bihaća, Neuma do Bijeljine, ni te stvari neće predstavljati problem. Da imamo zajedničke simbole pod kojima nikome neće biti problem da dođe na tribinu, da niko neće morati da pogne glavu i da ćemo uspjeti da napravimo kult reprezentacije u kojem će se podjednako svi osjećati da im pripada, a ne da je na neki način ponovo politički instrument po potrebi", zaključio je Blagovčanin.

Iako su u razgovoru iznijeli brojne kritike na račun političkog sistema, obrazovanja, zdravstva i odnosa prema mladima, zajednička poruka troje sagovornika jeste da budućnost Bosne i Hercegovine ne žele graditi na podjelama, nego na jednakim mogućnostima, funkcionalnim institucijama i društvu u kojem se mladi neće morati opredjeljivati između dostojanstvenog života i odlaska iz vlastite zemlje.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad