Nakon gotovo četiri godine u Sarajevu je održan sastanak Parlamentarnog foruma za evropske integracije Bosne i Hercegovine, tijela kojeg čine članovi parlamentarnih komisija za evropske integracije državnog, entitetskih, kantonalnih i Parlamenta Brčko Distrikta BiH. Zajedničkom izjavom, bh. nosioce vlasti pozvali su na nastavak aktivnosti na evropskom putu. Međutim, mogu li nove blokade ugasiti zeleno svjetlo iz Brisela?

Koliko su se politički predstavnici BiH bavili evropskim putem prethodnih godina, dok su se, svakodnevno, načelno, zalagali za njega, ilustruje i činjenica da se na ovaj sastanak čekalo od sredine 2021. godine. U međuvremenu, BiH je značajno napredovala na evropskom putu. Ali, ponovo stagniramo.

“Istina, da sve ono što nije napravljeno, a predviđeno je, primjera radi, nije razvojna agenda, ne možemo ući u Plan rasta. Ne možemo reći da je nazadovanje, ali jeste stagnacija. To je pitanje koje se rješava na nivou politike i čini mi se u zadnje vrijeme da ima te političke volje”, naglašava Zdenko Ćosić, predsjedavajući Zajedničke komisije za EU integracije.

Koliko, pitanje je, ako svjedočimo posljednjim blokadama u Savjetu ministara, terenu koji bi trebalo da bude dobar poligon za ostavljanje po strani stranačkih, zarad zajedničkih interesa. Ali, ako se nastavi sa odugovlačenjem zahtjeva EK koje trebamo da ispunimo, zeleno svjetlo iz Brisela lako može da promijeni boju.

“EU nema alternativu. Ali, kada u praksi pogledate neke obaveze koje su bile, između ostalog, usvajanje ključnih sistemskih zakona sve je to nailazilo na prepreke. Najodgovorniji su ljudi koji kreiraju vlast na nivou Savjeta ministara i BiH”, smatra Slaviša Marković, predsjednik Odbora za EU integracije NSRS.

Međutim, ne cvjetaju ruže ni na nižim nivoima vlasti. Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji, koji bi već sutra mogao da se nađe na dnevnom redu sjednice PD Federalnog parlamenta, dodatno bi mogao da zakomplikuje, ionako zamršenu, političku scenu.

“Želim da vjerujem da će Plan rasta biti otkočen. To bi trebalo da bude prvi test za sve ono što nam sljeduje. Neće ni to ići lako, ali sve dobre stvari, a EU i NATO su najbolje, što se BiH može desiti, nisu lake”, naglašava Dragan Mioković, predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamenta FBiH.

Upravo su usvajanje plana reformi, radi konačnog pristupa Planu rasta, ali i ispunjavanje preostalih uslova sadržanih u preporukama Evropske komisije, neke od smjernica zajedničke izjave koju su usaglasili učesnici foruma. A o tome šta je BiH uradila ili nije, raspravljalo se i u Briselu, na dvodnevnom sastanku Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost između Evropske unije i BiH. Nije umanjen značaj urađenog, ali mnogo je posla pred donosiocima odluka.

“Mnogo se govorilo i o potpisivanju sporazuma sa EUROJUSTOM, koji je finalizovan u 10. mjesecu ove godine. I da su u finalnoj fazi pregovori o zaključivanju sporazuma sa FRONTEXOM. Ono što slijedi u narednom periodu, mora se uraditi mnogo više da se uvoji zakon o zaštiti ličnih podataka, zakon o graničnoj kontroli, zakon o sudovima i novi zakon o VSTS-u”, zaključuje Darija Ramljak iz Direkcije za evropske integracije.

Ostalo je mnogo posla pred bh. nosiocima vlasti, kako bi BiH konačno dobila pregovarački okvir i datum međuvladine konferencije.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje