Bliži li se politički kraj Milorada Dodika, mnogi se pitaju, nakon što se oko njega i saradnika počeo stezati obruč američkih sankcija. Vlasti traže alternetive za ugašene račune, Dodik proklinje Amerikance, a pravi efekti novonastale situacije, tek slijede.
Do nedavno se u Republici Srpskoj, smijalo američkim sancijama. No, taktika se promijenila. Ide se na pojedinačne sankcije, i samo je pitanje trenutka kada će Dodiku leđa početi okretati i najbliži saradnici u strahu od posljedica. Smatra tako čovjek koji je iskusio američku crnu listu, Mirko Šarović.
“Meni su blokirani svi računi, ne u EU ili Americi, nego u BiH, mojoj supruzi, nisam mogao nigdje da se zaposlim u državnu instituciju, to je strogo bilo zabranjeno, nisam mogao prag da prekoračim bilo koje institucije ili preduzeća koje je imalo državni karakter, bilo mi je zabranjeno da ulazim u prostorije SDS-a, taj akt je primio Čavić, tako da je išlo dotle, pokušao sam preko ljeta da odem u Crnu Goru, vraćen sam sa Šćepan Polja s graničnog prelaza”, kazao je Šarović.
Ide li se u smjeru da, ne samo Dodik i saradnici, nego SNSD završi na crnoj listi, kao svojevremeno SDS, niko ne želi prejudicirati. Srpska demokratska stranka i danas trpi američke posljedice, posljednjim gašenjem računa. No, ono što SDS još više potencira je da, kako kažu, Milorad Dodik, koristi i ovaj trenutak da im politički našteti.
“Ne postoji strah i zebnja od takvih ataka, obzirom na to da manično pa i histerično, pa onda i sumanuto ponašanje predsjednika RS u NSRS što je vidljivo cjelokupnoj javnosti neutiče na naše raspoloženje, izuzev što u nama budi samo još veću energiju i snagu da ga ispratimo tamo gdje je krenuo, a to je završetak političke karijere”, kazao je Milan Milićević, predsjednik SDS.
Da situacija nije bezazlena za Dodikove saradnike, govori i jučerašnja poruka predsjednika entiteta Amerikancima, u kojima ih pita da li ih je bar malo sramota što su hiljade ljudi ostavili bez računa i ugorozili i njihovu djecu. Premijer Republike Srpske Radovan Višković, i dalje tvrdi, da će sankcionisani opstati u poslu.
“Radi se na alternativnim rješenjima tako da se neće dovesti u pitanje broj zaposlenih i rad kompanija. Istina, to tim ljudima otežava rad, ali oni su tu da rade privređuju”, kaže Višković.
Zanimljivo je i to kako se sve ovo vrijeme, uprkos upitima, ne oglašava Udruženje banaka BiH, kako bi pojasnili okolnosti gašenja pojedinih računa.
“Zavisi od toga šta će se dalje dešavati, ukoliko se zatovori jedan račun, a onda se ostavi mogućnost otvaranja drugog u nekoj drugoj banci, onda je tu riječ o trenutnim poteškoćama, no ukoliko se onemogući otvaranje bilo kakvog računa u BiH, onda će biti onemogućen svaki transfer kroz bankarski sektor”, kazao je Igor Gavran, ekonomski analitičar.
U konačnici, mogu li sankcije zaista biti i politički kraj kako Dodika tako i drugih koji su se iz različitih, najčešće koruptivnih razloga, prema ocjeni Amerikanaca našli na OFAC-ovom spisku?
“Po mom mišljenju suština je u tome da prije svega zapadni svijet u saradnji s domaćim demokratskim snagama, sa većim angažovanjem civilnog društva, akademske zajednice, dok se svi ne uključe u taj front ja mislim da pojedinačno niti visoki predstavnik, ni Ustavni sud, pa ni te sankcije neće moći definitivno riješiti problem”, kazao je Kasim Trnka, profesor Ustavnog prava.
Ovakav razvoj događaja nedavno je najavila visoka američka zvaničnica, obraćajući se medijima u BiH, kazavši kako bi pod američke sankcije mogle doći i banke koje sarađuju sa sankcionisanim. Ono u čemu su mnogi složni da će u narednom periodu crna lista rasti.
Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare