Možda dolazi opasnije vrijeme, a BiH nije spremna. Hadžikadunić: Šta ako NATO i EU ne budu postojali za godinu dana?

Paralelno, američka akcija protiv venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura otvara pitanja o granicama legitimne upotrebe sile i pravnim okvirima međunarodnog poretka. Za zemlje poput Bosne i Hercegovine, ovakvi događaji otvaraju pitanja o sigurnosti, međunarodnom pravu i ulozi savezništava u očuvanju stabilnosti. O tome kako ove situacije mogu utjecati na globalni poredak razgovarali smo u Novom danu s prof. dr. Emirom Hadžikadunićem , profesorom međunarodnih odnosa na Sarajevo School of Science and Technology – SSST, bivšim ambasadorom BiH u Iranu i Maleziji.

"Primat SAD je zapadna hemisfera"

Hadžikadunić je istakao da američka ideja o sticanju Grenlanda u kontekstu globalne strategije SAD-a govori da je primat američke administracije danas nacionalna strateška sigurnost same države, Sjedinjenih Američkih Država, a skoro nimalo sistem kolektivne sigurnosti ili sistem evroatlantske sigurnosti.

"Također nam govori da je primat američke administracije sada ta neka američka hemisfera, zapadna hemisfera, a nema nikako ili nemalo taj evroatlantski prostor. Ta ideja je regresija američke vanjske politike. Ona ima svoje dalekosežne posljedice i ona ruši temelje postojećeg evroatlantskog poretka koji je zapravo sagrađen od 1949. stvaranjem NATO-a, a kasnije njegovim proširenjem sredinom 90-ih. Dakle, danas se gradi jedna nova kuća u kojoj su pravila ponašanja malo drugačija, u kojoj se, uglavnom, pitaju veliki geopolitički igrači poput Sjedinjenih Američkih Država, Kine, Rusije, a međunarodno pravo, prije svega teritorijalni integritet ili suverenitet jedne države, zapravo ne znači mnogo", upozorio je.

Ističe da su danas važne reakcije velikih aktera - Kine i Rusije koje su manje-više već poznate.

"Ono što će biti vrlo zanimljivo pratiti u narednih nekoliko dana ili sedmica jesu evropske reakcije. U slučaju da izbije ta invazija, američka vojna invazija na Grenland, vidjet ćemo da li će evropske reakcije ostati jedinstvene. One su do sada bile uglavnom jedinstvene, ali bojim se da nakon toga ništa više neće biti isto. S druge strane, ne smatram da će se desiti neka veća eskalacija na relaciji SAD-Kina ili SAD-Rusija, ali se bojim na ovu eskalaciju odnosa između saveznika, evropskih saveznika, srednje strane", rekao je Hadžikadunić.

"Evropska sigurnost ugrožena"

Dodaje kako je evropska sigurnost ugrožena samom činjenicom da jedna članica NATO saveza želi da preuzme teritoriju druge članice NATO saveza upotrebom vojne sile, kršenjem međunarodnog prava, agresijom.

"To je prije nekoliko godina bilo apsolutno nezamislivo. Danas, nažalost, to je geopolitička realnost. I to i takvo ponašanje ruši sva pravila ponašanja svemoćne norme, prije svega poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta. Sve ono što je bilo veoma važno i značajno za članice NATO saveza, odnosno saveznike, euroatlantske saveznike, sa jedne i sa druge strane Atlantika. To, ako se desi, biće pravi geopolitički zemljotres koji će imati sve dalekosežne posljedice, prije svega po evropsku sigurnost", smatra on.

"Amerika otvorila sezonu lova"

Naglašava i je da hapšenjem Madura, Amerika otvorila sezonu lova, a strahuje da će Kina izvući poruku da i ona može da radi što želi.

"Mislim, ovo je vrijeme geopolitike, a geopolitika se svodi na jedno vrlo jednostavno pravilo, a to pravilo je da veliki rade ono što žele, a slabi trpe ono što moraju. Međutim, ovdje postoji jedna vrlo važna činjenica. Oni jesu uklonili Madura sa vlasti, ali njegov režim je opstao. Biće vrlo interesantno pratiti da li će taj režim opstati i da li će i dalje zadržati te svoje strateške veze, relacije, odnose diplomatske sa Kinom, sa Rusijom i sa Iranom. Za sada SAD vrše pretnju silom i prisiljavaju taj režim koji je još uvijek na sceni, da promijeni ponašanje. Ostaje da vidimo u narednim danima i sedmicama da li će se to zaista i desiti", kaazoa je Hadžikadunić za N1.

Ukoliko se desi da taj režim "padne" i zamijeni ga demokratske i progresivne snage, Kina gubi investicije vrijedne desetine milijardi dolara u energetskom sektoru. Rusija, dodaje, gubi strateškog partnera u Južnoj Americi, a Iran prijatelja u Južnoj Americi.

"Amerika šalje poruku 'nama naša hemisfera, vama vaša hemisfera'", istakao je.

Ugroženi Iran

Sva ova dešavanja prethodnih godina, ali i početkom ove ugrozili su međunarodnu poziciju Irana. Ona je ugrožena, prije svega, gubitkom strateške dubine u Siriji.

"Sirija je bila jedna od rijetkih arapskih država koja je bila strateški saveznik Irana, koja je recimo podržala iransku islamsku revoluciju 1979. godine i taj strateški savez je prekinut prošle godine. To je ono što je strateškog karaktera za Iran. Iran sada više nema stratešku dubinu, nema pristup Libanu, a time su ugrožene i njegove relacije sa nedržavnim akterima poput Hezbollaha. S druge strane, iranska pozicija je dodatno otežana međunarodnom izolacijom, međunarodnim sankcijama. To generiše ekonomsku krizu, devalvaciju lokalne valute, a na koncu to također generiše lokalne proteste koji su ovih dana sve masovniji, jer Iranci traže bolje uvjete života. Mislim da je Iran i ranije bio suočen sa ovim krizama i sigurnosnim, i ekonomskim, i strateškim, i geopolitčkim, i da je uvijek pronalazio neki izlaz iz svega toga. Vidjet ćemo u danima i sedmicama pred nama da li će i ovaj put uspjeti da se izvuče iz ove jedne vrlo nezahvalne situacije. Međutim, možda je vrlo važan moment i da to možda ima i neke pozitivne efekte u smislu da će recimo Kina i Rusija kao geopolitički akteri sada još više pomoći Iranu, ne zbog toga što oni vole iranski režim ili što vole Irance, nego zbog toga što žele da zaštite svoje nacionalne interese u toj državi", mišljenja je Hadžikadunić.

Šta BiH treba uraditi?

Pitali smo kako BiH može balansirati između velikih sila u kontekstu sve većih tenzija i prekrajanja međunarodnih pravila.

"Mislim da BiH generalno ne može balansirati između velikih sila jer je previše mala država. Drugo, BiH ovakva kakva jeste, ona je više objekat, a manje subjekat međunarodnih odnosa. Ono što je ostalo od tog manevarskog prostora, određeno je našom geografijom. I mi našom geografijom, bez obzira šta mi željeli, smo upućeni na evropske i na euroatlantske integracije. To opet ne znači da država ne treba graditi odnose i sa drugim državama. BiH ima odnose sa nekih 50-ak država, ima svoje diplomatsko-konzularna predstavništva... Tako da diplomatija podrazumijeva diplomatski dijalog sa svim stranama, uz naravno poštivanje onih naših temeljnih vanjsko-političkih prioriteta. Možda je jedno hipotetičko razmišljanje, da zamislimo recimo da se jednog dana probudimo i da taj dan zapravo termin evropske i euroatlantske integracije ne postoji u našem vokabularu. Da zapravo nemamo nikakvo značenje za ta dva termina. Ostavlja se pitanje šta bi naša politika radila, šta bi mi uopće razgovarali, da li ima ikakvo alternativno razmišljanje. I zamislite još jednu situaciju, hipotetičku situaciju - da do kraja mjeseca Sjedinjene Američke Države izvrše vojnu intervenciju na Grenlandu, na štetu svojih evropskih saveznika, kakva bi bila vanjsko-politička reakcija BiH? Ova dva pitanja su vrlo važna, ne zato što nam govori da mi treba da promijenimo nešto svoje ponašanje, nego treba da otvaramo ozbiljna pitanja, da diskutiramo, da raspravljamo i da onda tražimo neko svoje mjesto u tom nekom novom međunarodnom poretku", rekao je i naglasio:

"Vrlo jevažna jedna činjenica - vanjska politika je gađanje dinamične mete, dakle mete u pokretu. Taj NATO kao naša meta, naš cilj, strateški cilj, kome želimo da se priključimo je meta u pokretu. Evropska unija, članstvo u Evropskoj uniji je također meta u pokretu. Mi, bojim se da toga nismo svjesni. Imamo osjećaj da naša vanjska politika još živi u toj iluziji međunarodnog, liberalnog, intervencionističkog svijeta s kraja 90-ih ili sa početkom 2000-ih. Nismo osmislili, razmišljali o nečemu drugačijem. Možda taj naš cilj, ta naša meta, taj NATO i ta Evropska unija za godinu dana ne budu više postojali. O čemu ćemo mi onda da razgovaramo, o čemu ćemo da stremimo? Da li imamo razmišljanje, da li postavljamo te neke hipoteze, pretpostavke da možda dolazi neko drugo opasnije vrijeme?"

Detalje pogledajte u videu:

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad