Čini se da Sjedinjene Američke Države ne žele još jedno žarište nestabilnosti u Evropi i da su shvatile ko je izvor ove pretnje - predsjednik bh. entiteta Republika Srpska (RS) Milorad Dodik, navodi Centar za studije Zapadnog Balkana. Međutim, u analizi se upozorava da su savremene realnosti takve da je “ovo stav Washingtona od 8. marta 2025. godine, i nejasno je hoće li on ostati isti”.
CWBC navodi da Bosna i Hercegovina ponovo prolazi kroz krizu državnosti, te da poslednja eskalacija nije nešto novo ni neočekivano za BiH. Međutim, trenutni geopolitički kontekst je takav da je potrebno gledati na dešavanja iz novog ugla i razumjeti nastale probleme i prijetnje.
Dodik je očekivano dobio podršku Srbije i Rusije, a oštro ga je kritikovao visoki predstavnik Christian Schmidt, te niz evropskih zemalja, uključujući Njemačku.
Međutim, jedno saopštenje bilo je potpuni šok za RS i za Dodika lično.
Sudeći po izjavama lidera Republike Srpske tokom izborne kampanje u SAD-u i nakon pobjede Donalda Trumpa, Banja Luka je bila uvjerena da će 47. američki predsjednik postati gotovo prijatelj Srba. Dodik, koji je pod američkim sankcijama, je promjenu vlasti u Bijeloj kući vidio kao pozitivan signal za RS i za sebe lično.
Međutim, 8. marta je američki Državni sekretar Marco Rubio uništio je ove planove, kada je na X-u je objavio izjavu: “Akcije predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika podrivaju institucije Bosne i Hercegovine i prijete njenoj sigurnosti i stabilnosti. Naša nacija podstiče političke lidere u Bosni i Hercegovini da se uključe u konstruktivan i odgovoran dijalog. Pozivamo naše partnere u regionu da se pridruže u protivljenju ovom opasnom i destabilizirajućem ponašanju”.
“Čini se da Sjedinjene Američke Države ne žele još jedno žarište nestabilnosti u drugom dijelu Evrope i već su shvatile ko je izvor ove prijetnje. A to je Dodik.
Međutim, savremene realnosti su takve da je ovo stav Washingtona od 8. marta 2025. godine, i nejasno je hoće li on ostati isti”, navodi se u analizi, te se ističe da su akcije i izjave predstavnika američke administracije u vezi sa vanjskom politikom i odnosima sa drugim državama tokom samo nekoliko sedmica rada novog tima u Bijeloj kući “već nekoliko puta zapanjile, pa čak i šokirale svijet”.
Za mnoge neočekivani i šokantni stavovi Trumpove adminsitracije koji su naklonjeni Moskvi tokom pokušaja rješavanja rusko-ukrajinskog sukoba natjerao je mnoge da očekuju promjene u američkoj politici prema drugim regionima.
“Prije svega, od Amerikanaca se sada očekuje da pokažu veće poštovanje prema ruskim interesima i interesima njihovih partnera u različitim dijelovima svijeta. Ovo hipotetičko geopolitičko razumijevanje između Washingtona i Moskve motiviše moderatore nestabilnosti na Zapadnom Balkanu i povećava sigurnosni rizik za region”, piše CWBS.
Mađarski faktor
Zbog nedavnih događaja u Bosni i Hercegovini, EUFOR će privremeno pojačati svoju snagu. Ovo je proaktivna mjera usmerena na pomoć Bosni i Hercegovini u interesu svih građana, saopštila je vojna misija EU.
Međutim, navodi se da su čak i ovi događaji, koji su trebalo da pomognu u smirivanju situacije, izazvali zabrinutost u Sarajevu u trenutnim geopolitičkim okolnostima.
Naime, činjenica je da je jedan od vodećih učesnika evropske vojne operacije u BiH, EUFOR Althea, Mađarska.
Kako piše CWBS, “u posljednjim godinama, Budimpešta vodi nezavisnu politiku prema Zapadnom Balkanu, koja nije uvek u skladu sa politikom EU”. Mađarska aktivno razvija direktne odnose sa Republikom Srpskom i njenim liderstvom. Koraci preduzeti u tom smijeru u poslednjim sedmicama bili su jednostavno bez presedana, izazivajući popriličnu pometnju.
Mađarski zamjenik ministra vanjskih poslova Levente Magyar posjetio je Banja Luku početkom marta, nekoliko dana nakon Dodikove presude, specifično da bi podržao predsjednika Republike Srpske, koji se, prema riječima mađarskog zvaničnika, suočava sa “političkom progonom”.
Mađarski zamjenik ministra rekao je da je ono što Zapad radi Srbima u Evropi pogrešno, pomenuo Gavrila Principa i naglasio da Republiku Srpsku i Dodika ne treba tretirati kao neprijatelje.
Međutim, kako navodi CWBS, moguće je da ovo nije bila jedina manifestacija solidarnosti sa Dodikom sa strane vlade Viktora Orbana.
Nekoliko desetina mađarskih policajaca iz specijalne jedinice su krajem februara poslani u Republiku Srpsku, navodno za zajedničke vježbe sa lokalnom policijom.
Međutim, prema nepotvrđenim medijskim izvještajima, cilj je bio transportovati Dodika u Mađarsku u slučaju prijetnje njegovog hapšenja odmah nakon presude 26. februara.
To se navodno nije desilo iz dva razloga.
Prvo, iako je Dodik zaista osuđen na zatvorsku kaznu, nije uhapšen, jer je imao mogućnost da uloži žalbu.
Drugi razlog je taj što je mađarska akcija otkrivena unaprijed.
Zvanične izjave budimpeštanskih zvaničnika u vezi sa Republikom Srpskom i Miloradom Dodikom lično, kao i glasine o mogućoj intervenciji mađarskih vlasti sa ciljem “ekstrakcije Dodika”, izazvale su buru negodovanja u Sarajevu. Rezultat su bili zvanični apeli za uklanjanje mađarskog kontingenta EUFOR-a iz BiH.
“Ne može se isključiti da je Budimpešta otvoreno podržala lidera bosanskih Srba, ne samo zato što je Mađarska odlučila da ojača svoje prisustvo u regionu, direktno utičući na razvoj događaja, na osnovu svog interesa. Također je moguće da je Orban, kao i Dodik, očekivao da će promjena u Bijeloj kući u vezi sa Zapadnim Balkanom i Bosnom i Hercegovinom, biti povoljnija prema Srbima”, piše CWBS.
Predvidiva nepredvidivost
Trenutno, nade u Banja Luci i Budimpešti da će Bijela kuća usvojiti pro-srpsku politiku nisu se obistinile.
Prema medijskim izvještajima, američki lideri su navodno bili ogorčeni planovima za “ekstrakciju Dodika” u Mađarsku i jasno su izrazili svoju zabrinutost mađarskim vlastima.
“Može se očekivati da će trenutni jasan i nedvosmislen stav američkog liderstva u vezi s neprihvatljivošću Dodikovog separatističkog kursa dovesti do smanjenja napetosti između RS i Sarajeva i generalnog smirivanja situacije u BiH”, piše CWBS.
“Nakon oštre kritike od američkih vlasti, lideri bosanskih Srba, prvenstveno predsjednik RS, trebalo bi da smanje ili čak obustave svoje aktivnosti usmjerene na prekidanje veza između Republike Srpske i centralne vlasti BiH”, dodaje se.
Također se ističe da bi posebno mađarske vlasti trebale da preispitaju svoju politiku prema Republici Srpskoj i njenom liderstvu, odbijajući da podrže Dodika, i to i otvoreno i prikriveno.
“Sve ovo će se desiti ako američka politika prema BiH, kako je to izjavio Marco Rubio, ne doživi promjene u skorijoj budućnosti. Međutim, s obzirom na sve korake i izjave koje su dali Trampova administracija i članovi njegovog tima, čak ni sekretar za vanjsku politiku ne može garantovati stabilnost vanjske politike SAD-a u trenutnim okolnostima”, ističe se na kraju.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad, pridružite nam se i na WhatsApp kanalu klikom ovdje
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!