Dan nakon odluke Visokog predstavnika Christiana Schmidta kojom je produžio nalog o privremenoj obustavi Zakona o nepokretnoj imovini u RS do konačne odluke Ustavnog suda, podneseno je nekoliko zahtjeva za ocjenom ustavnosti zakona. Od Tužilaštva je zatraženo da napokon počne raditi svoj posao po pitanju neizvršenih odluka Ustavnog suda BiH.

Četiri zahtjeva za ocjenu ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini upućena su na adresu Ustavnog suda BiH. Pored ranijeg zahtjeva Denisa Bećirevića, apelaciju je uputilo i 11 zastupnika Zastupničkog doma BiH na čelu sa strankama Trojke, te pet delegata Doma naroda državnog parlamenta na čelu sa SDA. Posebno Željko Komšić u svojstvu člana Predsjedništva BiH. Komšić je zatražio od Ustavnog suda BiH i određivanje privremene mjere, a zahtjev prema sudu proširenje i navodima o kontinuitetu države BiH, što je utemeljeno i u Dejtonskom mirovnom sporazumu.

“To znači da svi propisi koji su važili prije potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma u Republici BiH nastavljaju važiti sve dok država BiH ne donose svoje propise. I mi smo, i ovaj put željeli ukazati da se pitanje državne imovine mora riješiti u okviru tih važećih propisa koje je RBiH samostalno donijela ili preuzela od nekadašanje Socijalističke Republike BiH. I tu, tada, nije bilo entiteta. Tako da se pojavljuje jedan neovlašten, administrativan organ koji pokušava priskrbiti državnu imovinu što se ne bi trebalo dešavati”, pojašnjava neke od navoda zahtjeva Slaven Kovačević, savjetnik člana Predsjedništva BiH Željka Komšića.

Sličan zakon Visoki predstavnik privremeno je obustavio i prošle godine do odluke Ustavnog suda BiH koji ga je u oktobru stavio van snage zaključivši kako je zakon neustavan, jer entiteti ne mogu donositi zakone iz nadležnosti države. Iako je Milorad Dodik i tada tvrdio kako će zakon stupiti na snagu, do toga nije došlo. U međuvremenu u Narodnoj skupštini RS usvojen je novi, gotovo istovjetan zakon koji će ponovo proći ocjenu ustavnosti. Slično se dešavalo i sa Zakonom o poljoprivrednom zemljištu, šumskom zemljištu, vodama Republike Srpske. S obzirom i na ranije odluke Visokog predstavnika nije teško pretpostaviti kakva će biti odluka Ustavnog suda, a onda ponovno ispočetka, ukrug.

“S aspekta Ustavnog suda to je neizvršenje odluka Ustavnog suda. Tek kada se donose zakon na državnoj razini, entiteti to pitanje mogu regulirati”, kazala je ranije u razgovoru za N1, predsjednica Ustavnog suda BiH, Valerija Galić.

Neprovođenje odluka Ustavnog suda krivično je djelo. Problem je kolektivni organ koji se ne može tužiti, odgovorio je glavni tužitelj Milanko Kajganić. No da li krivično može odgovarati onaj ko naredi da se uknjiži imovina, primjerice direktor Geodetske uprave, Kajganić pojašnjava:

“Mi smo do sada u Tužilaštvu BiH imali predmete koji se odnose na neizvršenje odluka Ustavnog suda kada su u pitanju konkretna lica. Ako to predstavlja krivično djelo, ako postoji sudska odluka koja zabranjuje, ili koja nalaže određene aktivnosti podsjetiću vas..Mi smo 2005., 2006. godine imali predmet protiv tadašnjeg direktora Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove RS Tihomora Gligorića. Bila je oslobađajuća presuda za njega, osuđujuća u odnosu na određena lica. Ako u konkretnom predmetu postoji elementi za krivična djela, tužioci će podizati optužnice”, kaže Milanko Kajganić.

U zahtjevu za ocjenu ustavnosti Željka Komšića upućen je i poziv Tužilaštvu BiH da uradi svoj dio posla. Ranije navode glavog tužitelja u kabinetu člana Predsjedništva komentiraju:

“Ovdje imate jedan organ uprave koji je predlagač tog spornog zakona koji je otišao u Narodnu skupštinu entiteta RS. Taj organ uprave ima svoje ovlaštene osobe i ne radi se o kolektivnoj odgovornosti, nego o podstrekavanju na činjenje krivičnog djela, nepoštivanju odluka Ustavnog suda BiH. Tu učestvuju i predsjednik BH entiteta RS koji također vrši na podstrekavanje na činjenje krivičnog djelo. Tako da elemenata za pokretanje postupka ima.”

Plenarna sjednica Ustavnog suda BiH očekuje se polovinom marta. Prema pravilima rada suda, predsjednica ima diskreciono pravo da samostalno donese odluku o privremenoj mjeri, bez sazivanja sjednice.