Muhasilović: Odnosi između SAD-a i ostatka NATO-a zahladnjeli jer više nemaju zajedničkog neprijatelja

Muhasilović objašnjava da je samit NATO-a u Ankari bitan zbog činjenice da se geopolitička paradigma u svijetu rapidno mijenja.

"Razlog ne bih povezivao ni sa jednom administracijom u SAD-u, jer su i administracije samo odgovor na jednu realnost koja je na terenu. A činjenica je da se klima u svijetu mijenja, a mijenja se zbog sile drugih okolnosti i dinamika", rekao je sagovornik N1.

Kako kaže, upravo iz tog razloga "Amerikanci izlaze sa strategijom preustrojavanja njihove vanjske politike".

"Odnosno, zato što stari majndset stare američke vanjske politike više ne odgovara realnosti na terenu. A realnost je da više nema Hladnog rata, Rusija više nije toliki problem za SAD. Također, realnost je da se ideološka klima Zapada rapidno mijenja - liberalni poredak gubi trku sa rastom desnog populizma", smatra Muhasilović.

Na konto toga, kako dodaje, nova realnost nalaže da dolazi do rapidnog rasta Kine.

"A NATO je transatlantski savez, samim tim gubi smisao ukoliko će glavni neprijatelj biti Kina. Evropske zemlje nisu zainteresovane da idu u obračun s Kinom, kao što je SAD. NATO jeste nastao iz interesa SAD-a i zapadnoevropskih zemalja, gdje su oni u datom historijskom kontekstu smatrali Sovjetski Savez glavnim i zajedničkim neprijateljem. Problem je što trenutne dvije obale Atlantskog okeana nemaju zajedničkog neprijatelja", ističe Muhasilović.

Kako napominje sagovornik N1, SAD vidi Kinu kao rivala, a Evropa vidi Kinu "ne kao rivala, već kao ekonomskog partnera".

"S druge strane, Rusija se smatra, s pravom ili ne, egzistencijalnim, odnosno sigurnosnim problemom. Dok SAD, koje su između ostalog gurnule Evropu i Rusiju u ovaj sukob, ne smatraju egzistencijalnim problemom Rusiju. Štaviše, Trumpova administracija vidi nekakvu ideološku podudarnost s Putinovim režimom", objašnjava Muhasilović.

On naglašava da kada je takvo stanje na terenu, gdje nema mnogo zajedničkog jezika, "onda dolazimo do toga da se NATO savez dovodi u pitanje".

"Suviše su duboke pukotine između SAD-a i njihovih evropskih saveznika. I ovo je prilika da se u Turskoj te pukotine ili zacijele, ili da nastave da se šire. Mislim da Evropljani imaju interesa da dođe do pomirenja, jer su prije svega slabija strana, ali nisam siguran da SAD to žele", kazao je profesor međunarodnih odnosa.

Uloga Turske unutar Alijanse

Muhasilović naglašava da postoji simbolički značaj u tome što se samit održava u Ankari, odnosno Turskoj.

"Jer, Turska je, kolokvijalno rečeno, zemlja između Istoka i Zapada. I Turska ima respektabilan glas u NATO savezu", ocjenjuje sagovornik N1.

Upravo na konto toga, upitan o ulozi same Turske unutar Alijanse, Muhasilović ističe da je ta uloga sve značajnija - prvenstveno zbog geografskog položaja i vojnih kapaciteta.

"Po brojnosti i kapacitetu vojnika, Turska je sila broj dva unutar Alijanse. Međutim, oni su također uspjeli da naprave svoju autonomnu vojnu industriju, koja je napredna i koja ne kaska mnogo za NATO standardima. U nekim segmentima je čak i bolja. U tom smislu, osim pukog kvantiteta imaju i tehnološki kvalitet, što se i vidjelo na terenu. Sama pozicija Turske je iz tog razloga znatno porasla", objašnjava sagovornik N1.

Kako dodaje, Turska se vodi i doktrinom da maksimalizuje svoj geografski položaj - što također igra veliku ulogu.

"Poenta je da je Turska svojom vanjskom politikom diversifikacije dokazala da je taj model održiv, odnosno da je to model budućnosti. Naposljetku, to radi i SAD. S druge strane, zemlje Evropske unije su u tom smislu nešto kruće, odnosno čvrsto se drže zadanih temelja iz perioda Hladnog rata. I iz izjava Donalda Trumpa vidimo da on dosta blagonaklono posmatra Tursku i da mu je Turska bitna. Također, činjenica da je Turska bliskoistočna zemlja, a imamo Bliski istok kakav imamo, nestabilan već decenijama, dodatno pozicionira značaj Turske unutar NATO saveza", zaključuje Muhasilović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad