Mujanović: Trojka je imala naivna očekivanje od HDZ-a i SNSD-a i dovela državu do kritične tačke

Rat s Iranom i politička dimenzija sukoba

N1: Američki predsjednik tvrdi kako je iz Irana dobio vrijedan poklon o čijoj prirodi ne želi govoriti, za početak rata odgovornim smatra ministra odbrane, a sada je rekao i ko učestvuje u navodnim pregovorima s Iranom? Iz Teherana negiraju dogovor, da li je to sada neka njihova nova taktika?

Jasmin Mujanović: Pa kao prvo mora se uvijek reći da je rat politički čin. U taktičkom smislu Amerikanci naravno imaju prednost u ovom ratu zato što je Amerika vojna velesila. Međutim, u političkom smislu mi vidimo da je ova administracija u ogromnim problemima i da već gotovo dvije sedmice, možda i nešto duže od toga, dakle od samog početka faktično rata, oni nekako traže izlaz iz ovog sukoba. Jer te neke političke projekcije koje su postojale nakon ubistva Ayatollaha Khomeinija i tih nekih ljudi oko njega da to brzo dovede do pada iranskog režima to se nije dogodilo i u međuvremenu Iran je pokazao da ima kapacitet da donese ogromne ekonomske bolove i na SAD i na cijelo globalno tržište. Dakle, SAD, mislim, sasvim očigledno u ovom momentu traži neki način da dođe do kraja ovog sukoba, međutim, mislim da će najveći problem biti u tome u stvari da koliko možemo da vidimo kroz ove javne diskusije, da očigledno postoji saglasnost između SAD-a i njenih ključnih saveznika. Prvo bitno Izrael, ali također neki saveznici Zaljeva koji sasvim logično još uvijek imaju svoje strahove u vezi koliko će ostati jak taj isti iranski režim nakon eventualnog kraja sukoba. Čini se kao da Trump gubi svoje saveznike, ali gubi definitivno i podršku u Americi.

Reuters: SAD spremaju slanje još hiljada vojnika na Bliski istok

Slanje vojnika i unutrašnje nezadovoljstvo u SAD-u

N1: Prema izvještajima medija oko 1000 američkih vojnika iz jedne od najpoznatijih jedinica 82-e padobranske divizije će biti poslano na teren na Bliski istok, čini se kao da je podijeljeno američko društvo u stanju tihog bunta zbog vođenja tuđih ratova i ekonomske krize. Da li je strah od Trumpa presudan da već nemamo ljude na ulicama u svim američkim gradovima i državama?

Jasmin Mujanović: Ja mislim da je ovo takva situacija da ljudi vjerovatno ne bi ni izlazili na ulice tek tako, iako se očekuju narednih par sedmica ti takozvani no kings protesti. Opet, to je primarno, hajde da kažemo, liberalno-demokratska aktivnost, to se dešavalo i prije i možemo naravno očekivati da će se pojaviti značajan broj građana na tim istim manifestacijama. Međutim, u ovom momentu ono što vjerovatno najviše plaši predsjednika Trumpa i njegovu administraciju, a pogotovo njihove republikanske saveznike u američkom Kongresu, jeste da kroz cijeli ovaj period i prije početka samog sukoba sa Iranom gubili su sve izbore koji su se dešavali nakon izbora iz 2022. godine, pa i sinoć smo vidjeli da su demokrate ostvarile značajne pobjede i u samoj Floridi i u samom distriktu gdje je čuveni distrikt, i da sve ankete ukazuju na to ne samo da će demokratska stranka komotno opet preuzeti Predstavnički dom u američkom Kongresu, već da rastu njihove šanse da će također preuzeti Senat, što je bilo prije nekoliko mjeseci gotovo nezamislivo, zato što ta, hajde da kažemo, izborna karta za republikance je bila značajno bolja. Dakle, ključni izbori se dešavaju faktično na područjima koji bi, pod navodnicima, trebali da idu za republikance u nekim malo normalnim okolnostima, ali administracija i njen cjelokupni politički i ekonomski program je postao toliko toksičan, pogotovo nakon ovih dešavanja sa Iranom, da ja mislim da administracija sada traži na svaki mogući način da okonča ovaj rat i da bi nekako u narednih 6, 7 do 8 mjeseci prije ovih sljedećih izbora u SAD-u da nekako probaju izvući neku novu pozitivnu priču, specifično u ekonomskom smislu.

Generacijske podjele i percepcija rata

N1: Dok stariji Amerikanci daju podršku Izraelu, mlađi (generacija Z i milenijalci) kritički posmatraju američko finansiranje tuđih ratova. Je li to tempirana bomba za iduće izbore i generalno situaciju u Americi? Kako će opravdati dodatno rušenje standarda života prosječnog Amerikanca? Da li Amerikanca u Ohaju ili Arizoni uopće zanima Teheran dok mu rastu troškovi života?

Jasmin Mujanović: Naravno da nije prosječnom Amerikancu ključan Teheran ukoliko njega benzin sada košta 6 dolara po galonu, isto mu tako nije nevažno ni Sarajevo, ni u Bejđingu, ni na ništa drugo. Mislim, u tome nema ništa sporno, to je sasvim normalno, isto kao što ljudima u BiH nije važno, ne znam, Mijanmar, kad se oni bore sa rastom cijena na svom tržištu. Što se tiče šireg pitanja i tih nekih generacijskih razlika, naravno da je to, kažem opet, sasvim prirodna stvar, mijenjaju se neka mišljenja. Ono što je problematično za predsjednika Trumpa jeste da je on poprilično uspješno prodao tu priču 2021. i 2022. godine da on bude neki takozvani antiratni kandidat. Mislim, to je sa jedne strane uvijek bilo apsurdno kad se sjetimo kakav je on predstavnik bio tokom njegovog prvog mandata i kad uopće malo kritički razmislimo o njegovom cjelokupnom političkom projektu, kako se on sebe predstavlja, kako on uopće priča, priča o svojim političkim protivnicima, a kamoli o nekim drugim i trećim državama što se tiče međunarodnih odnosa. Dakle, ali mislim da je ta priča o Trumpu kao antiratnom kandidatu pila dosta vode među američkim građanima, američkim glasačima, pa i čak jednim velikim brojem međunarodne publike. I u stvari to je za njega najveći problem, da je bio toliko uspješan u tom narativu, da sad kad se počelo ovo sve događati vezano za Iran, da je to ono, vidi se kao nevjerovatno odstupanje mjere. Za nekoga, kažem opet, koji je sebe predstavio i hvalio se maltene do par sati prije samog početka napada na Iran, da je on bio osoba koja je uspješno okončala sedam ili osam različitih ratova, da je on zaslužio Nobelovu nagradu za mir itd.

Sudija: Palestinski maloljetnik u izraelskom zatvoru vjerovatno umro od gladi, ali slučaj je zatvoren

“Ustanak” unutar sistema ili profesionalizam institucija

N1: Često se spekuliše o "ustanku" unutar State Departmenta ili obavještajnih službi zbog Trumpovih poteza. Koliko ima u tome istine, a koliko je to želja onih koji priželjkuju pad administracije iznutra?

Jasmin Mujanović: Ne mislim da je to ikakav realni scenario. Mislim, kao podjednako, iako je SAD tokom Trumpove administracije pod ogromnim, hajde da kažemo, pravnim i ustavnim stresom, SAD je još uvijek ustavna republika, ovo su izuzetno profesionalne i specijalne administrativne jedinice i servisi, dakle nema nikakve sumnje tu da će obavještajne snage i službe pratiti direkcije, pravne i legalne direkcije izabrane vlasti. Nema ništa sporno u tome, sigurno također da je administracija dobivala kritična mišljenja sa strane istih tih obavještajnih službi, pa i samog Pentagona. Mislim da je to bilo sasvim očigledno, čak i u javnosti. I na kraju krajeva to je također odgovornost istih službi. Mislim, ukoliko ste na primjer pratili, to smo u medijima New York Times, Washington Postu i nekim drugim medijima povodom tih navodnih razgovora između Dana Canea, koji je komandant CENTCOM-a, i samog predsjednika Trumpa, mislim da je sasvim očigledno bilo tu da je komandant Cane jasno naglasio da bi moglo doći do nekih poprilično značajnih problema za SAD ukoliko bi stvarno krenuli u veliku akciju kao što su krenuli protiv Irana i naravno da se to na kraju ispostavilo kao istina, zato što je ipak posao, jel da kažemo tako, odgovornost američkih odbrambenih snaga da imaju realne projekcije o bilo kojem postojećem ili budućem sukobu. Dakle, kažem opet, ovdje očigledno postoji jedan značajan konceptualan prostor između profesionalnosti i taktičke superiornosti američkih vojnih kapaciteta i političkog rukovodstva. I ukoliko ovdje postoji stvarna kriza ili stvarni problem, on je očigledno na nivou političkog, to jeste civilnog rukovodstva.

Izrael i promjene u američkom političkom prostoru

N1: Da li je kritika izraelske politike postala mainstream u Washingtonu ili je to i dalje političko samoubistvo za sve koji žele karijeru u Kongresu?

Jasmin Mujanović: Pitanje Izraela i taj specijalni odnos koji postoji između SAD-a i Izraela je teško objasniti za, hajde da kažemo, strane publike. Izrael i proizraelske snage će uvijek imati ogromnu stopu podrške u SAD-u zato što je jevrejska zajednica značajna u populacionom smislu u SAD-u i unutar nje vi imate različite prirodne političke struje. Imate liberalne tendencije, u stvari najveći broj američkih Jevreja glasa za demokrate, vi imate ogroman, ja bih rekao možda čak i najveći dio američkih Jevreja koji podržavaju mir sa Palestincima, žele da vide neki konačni kraj tom tragičnom sukobu između Palestinaca i Izraelaca i generalno imaju izuzetno pragmatičan, ja bih rekao i pozitivan pogled povodom tih dešavanja. I na kraju krajeva, što se tiče Bosne i Hercegovine, također se mora spomenuti da, hajde da kažemo, sa historijskog pogleda, ta liberalna jevrejska zajednica u SAD-u je uvijek imala izuzetno simpatične stavove prema Bosni i Hercegovini, bili su ključni u angažiranju tadašnje Clintonove administracije povodom tog pitanja, bili su neki od prvih koji su počeli da govore o genocidu u Bosni i Hercegovini itd. Sa druge strane, vi apsolutno imate tu jednu desničarsku tendenciju koja je povezana sa Likudom, Benjaminom Netanjahuom i nekim drugima.

Trump: Iranci su jučer učinili nešto nevjerojatno - dali su nam dar, danas je stigao!

Blokade vlasti i ekonomski rizici u BiH

N1: SNSD u ponedjeljak obaranjem kvoruma blokirao usvajanje izmjena zakona o akcizama u Domu naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine. Brane državni budžet, HDZ BiH u Vijeću ministara nije podržao uvođenje carina na uvoz čelika. Evropski zakoni stoje, privreda na koljenima, a prijeti nam i siva lista Moneyvala. Može li biti gore i hoće li? Je li vlast svjesna kakvi problemi očekuju bh. građane i privredu, ako se to desi?

Jasmin Mujanović: Kad su vam na vlasti Dragan Čović i Milorad Dodik, uvijek može biti gore. Čak prije par minuta sam čitao o tom nekom najnovijem pokušaju da se faktično napravi lex specialis, da bi ova firma AAFS zamijenila BH Gas u provođenju, odnosno u konstrukciji južne interkonekcije, što bi narodno bilo ne samo apsurdno, nego čak moguće katastrofalno za Bosnu i Hercegovinu. Moram podsjetiti da je to firma koja nema nikakvo iskustvo sa bilo kakvim energetskim projektima i mislim da moramo realno pričati o tome da bi moglo stvarno da dođe do, kažem opet, katastrofalnih situacija gdje bi loši izvođači takvog projekta mogli dovesti do situacije gdje bi ljudi doslovno ginuli. Ako fali jedan ventil na jednoj takvoj liniji na interkonekciji vrlo lako može doći do stradanja, do eksplozija i sličnih dešavanja.

"Zakonodavni filter" Parlamenta BiH: Narod nije bitan, bitna je stranka i plata

Što se tiče generalne ekonomske i političke situacije, mislim da je sasvim očigledno da u suštinskom smislu mi nemamo vlasti, da se ona totalno raspala, nema nikakvog projekta. Mislim, ona se realno raspala prije nekoliko godina, ali još uvijek je bio taj neki narativ da postoji koalicija, ali očigledno mi vidimo da HDZ i SNSD zajedno, to ponekad kao navodno nešto malo protiv jednih drugih, ali uglavnom urušavaju bilo kakav racionalan proces administracije, vladavine, bilo kakvo zakonodavstvo koje bi stvarno poboljšalo stanje građana u BiH, uključujući građane iz njihovih etničkih zajednica koje oni tvrde da predstavljaju. Mislio bi čovjek naravno da i Hrvati, i Bošnjaci, i Srbi i svi ostali u Bosni i Hercegovini imaju jednak interes od ekonomskog preokreta u Bosni i Hercegovini, ali očigledno, nažalost, to nije viđenje gospode u HDZ-u i SNSD-u.

Koliko bi koštao litar goriva u BiH ako građani ne bi plaćali namete državi

Odgovornost Trojke

N1: Mogu li se amnestirati političari iz Trojke u tom slučaju i kako ocjenjujete njihovo snalaženje?

Jasmin Mujanović: Ne, apsolutno se ne mogu. Naravno, mislim, to je priča koju smo, odnosno debata koju smo vodili nakon samih izbora 2022. godine. Bio sam jedan od tih, nisam naravno bio jedini koji su insistirali na tome da su postojali načini da se formiraju relevantni nivoi vlasti bez HDZ-a, čak i bez HDZ-a, ali sigurno bez SNSD-a. I činjenica je da je Trojka odlučila, svjesno odlučila, da oni ipak žele da formiraju vlast i sa HDZ-om i sa SNSD-om, insistirajući na tome da oni njih nekako mogu promijeniti, reformisati ili šta već drugo.

Ne želim sad da citiram ljude, ali mislim možemo se samo podsjetiti da svi prisutni i sadašnji lideri, na primjer Naše stranke, NiP-a i SDP-a, su maltene svi isto govorili da oni imaju kapaciteta i da su već tada navodno vidjeli znakove promjene kod HDZ-a i SNSD-a itd. Dakle, to je bila ne samo naivna najava i naivno očekivanje, nego je čak i bilo, ja mislim, kako da ga kažem, to je bila jedna vrsta ponižavanja građana Bosne i Hercegovine. Iskreno mislim to, jer svaka osoba koja je pratila bh. politiku u prethodnih 15 godina vam je mogla tada, i govorili su tada, da je to apsurdno. I apsurdno je bilo uopće nešto tako u javnosti govoriti i ne samo govoriti, nego insistirati na tome i onda još ismijavati ljude koji su govorili mislim da griješite, bojim se da griješite i ne samo to, nego bojim se da ćete dovesti državu do jedne veoma kritične tačke i mislim da, nažalost, Trojka je upravo to uradila, da je dovela državu do jedne izuzetno kritične tačke.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad