Mujanović: Ukidanje sankcija Dodiku je samo prvi korak, a Schmidt ima još jedan zadatak prije odlaska

“Očigledno je da potezi SAD-a u vezi s Dodikom predstavljaju tek prvu fazu šire promjene politike prema Bosni i Hercegovini i zapadnom Balkanu”, piše Mujanović na mreži X.

On predviđa odlazak Christiana Schmidta s pozicije visokog predstavnika, te tvrdi: “Njegov preostali zadatak, kako jasno pokazuju nedavni tekstovi Dodikovog lobiste (Roda) Blagojevicha i politički dokumenti fondacije Heritage Foundation, jeste da isporuči rezultate za Dodikove hrvatske nacionalističke saveznike iz HDZ-a BiH”.

“To znači, u najmanju ruku, novi izborni zakon za Federaciju BiH, (ponovno) precrtan u korist HDZ-a, i idealno za njihove interese – potpunu (re)podjelu BiH i stvaranje “trećeg entiteta”, tj. feuda pod dominacijom HDZ-a, otprilike duž granica nekadašnje “Hrvatske Republike Herceg-Bosne”, čije je kompletno više rukovodstvo osuđeno za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti pred MKSJ-om”.

Dodikov "dug" HDZ-u

Mujanović ističe da to Dodik “duguje HDZ-u, odnosno Zagrebu, jer su Hrvatska i njeni bosanski politički saveznici imali ključnu ulogu u zaštiti Dodika od ozbiljnijih pravnih posljedica ranije ove godine, kada ga je Sud BiH proglasio krivim”.

“Oni su, zajedno s Mađarskom, osigurali da ne bude uvedene sankcije Evropske unije protiv Dodika i njegovog režima, a zatim se pobrinuli da SNSD ne bude izbačen iz državne vlasti BiH, uprkos postojanju jasne nove vlade na čekanju sastavljene od opozicionih stranaka iz RS-a”.

Mujanović navodi da Dodik, koji je i prije ovih događaja postao glavni saveznik Zagreba pod vladom premijera Andreja Plenkovića, “zna koliko Plenković – a naročito lider HDZ-a BiH, Dragan Čović – cijene lojalnost”.

“On mora isporučiti rezultate za Čovića i Zagreb, svoje vjerovatno najvažnije saveznike (čak i važnije od Moskve ili Beograda)”, smatra on, ističući da odatle dolazi i “izuzetno otvoreno lobiranje” Blagojevicha u prilog hrvatskim nacionalističkim interesima u BiH.

Uloga Schmidta?

Ocjenjuje da je gotovo sigurno da ne postoji mogućnost da se ti ciljevi ostvare kroz parlamentarni proces u BiH, te da “njihovo ostvarenje zahtijeva da Schmidt upotrijebi Bonska ovlaštenja”.

“Javne špekulacije ukazuju da će to i učiniti – po uzoru na Inzkov zakon o zabrani negiranja genocida – kao svoj završni čin u BiH. To je vjerovatno, ali će, u svakom slučaju, gotovo sigurno morati biti učinjeno prije oktobra 2026. godine, kada su zakazani sljedeći opšti izbori u BiH”, piše Mujanović.

Mujanović također pretpostavlja da bi bilo kakav pokušaj stvaranja “trećeg entiteta” u BiH bio praćen sličnim potezima na Kosovu. Konkretno, oživljavanjem prijedloga o “razmjeni teritorija” između Srbije i Kosova.

A to bi zahtijevalo smjenu kosovskog premijera Albina Kurtija, što se već desilo u prošlosti, i formiranje nove vlade u Prištini.

“Prvi pokušaji u tom smjeru vjerovatno će uslijediti u kontekstu predstojećih vanrednih izbora na Kosovu. Konačno, to bi moglo uključivati i “trijumfalni povratak” jednog istaknutog kosovskog zvaničnika koji se trenutno nalazi u pritvoru u Hagu”, piše Mujanović.

"Veliki dogovor" za Trumpa?

On predviđa da će Zagreb i Beograd Washingtonu predstaviti ovaj “veliki dogovor” – tj. (re)podjelu BiH i Kosova – “kao korak ka trajnom miru na zapadnom Balkanu, koji bi se uklopio u imidž predsjednika Trumpa kao mirotvorca i vrsnog pregovarača”.

“Široko rasprostravljeno protivljenje takvom planu u BiH i na Kosovu vjerovatno će biti prikazano kao (muslimanski) radikalizam – narativ koji su Dodikovi američki lobisti već postavili”, upozorava Mujanović.

Međutim, on također ističe da nije uvjeren da će bilo koji od ovih pokušaja uspjeti, tj. da će se zaista stvoriti treći entitet u BiH, ni dogovor o razmjeni teritorija na Kosovu. Ipak, čvrsto vjeruje da će pokušaji biti učinjeni u narednih 12 do 18 mjeseci, te da će “rezultat biti potpuni politički haos u BiH i na Kosovu, a vjerovatno i u širem regionu”.

“To će, naravno, ići u korist Rusiji i Kini, a možda i Turskoj, ako odluči da se uključi. Evropska unija neće imati nikakvu ulogu, jer je Brisel vanjskopolitički nebitan, a evropske prijestonice nisu mnogo bolje. Ujedinjeno Kraljevstvo bi teoretski moglo prenijeti svoje zabrinutosti Washingtonu, ali ostaje nejasno hoće li Sjedinjene Države na kraju procijeniti da takvi razvojni događaji predstavljaju prijetnju i njihovim interesima u Evropi”, navodi Mujanović.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad