Mujanović upozorava na moguće preuzimanje OSA-e i CIK-a: Washington treba postaviti „crvene linije“

U razgovoru o izborima u BiH i Srbiji, u kojem je učestvovala i viša vanjska saradnica Atlantic Councila Amanda Thorpe, Mujanović je upozorio da bi borba za kontrolu nad institucijama mogla imati posljedice i za sigurnosne interese SAD-a.

„Mislim da postoji vrlo ozbiljna opasnost da ćemo vidjeti pokušaj HDZ-a i SNSD-a da potpuno preuzmu ključne sigurnosne institucije zemlje“, rekao je.

U tom kontekstu spomenuo je i sudove te CIK, uz napomenu da Centralna izborna komisija sama po sebi nije sigurnosna institucija. Opisao ju je kao jednu od najfunkcionalnijih i najodgovornijih institucija u BiH tokom približno posljednjih osam godina.

„Mislim da će pokušati izvršiti vrlo neprijateljsko preuzimanje te institucije, kao i sigurnosnog aparata zemlje“, ocijenio je Mujanović.

Zašto posebno izdvaja OSA-u

Prema njegovoj procjeni, eventualno preuzimanje tih institucija moglo bi olakšati djelovanje ruskih i kineskih operativaca u BiH.

„Ako se to dogodi, vidjet ćete vrlo izražen porast prisustva ruskih i kineskih operativaca, koji će u Bosni i Hercegovini djelovati mnogo slobodnije nego što smo dosad vidjeli“, upozorio je.

Posebno je izdvojio mogućnost smjene rukovodstva OSA-e i preuzimanja kontrole nad tom agencijom. Takav razvoj događaja, povezan s kontrolom nad policijskim strukturama, stvorio bi, prema njegovoj ocjeni, veoma izazovno sigurnosno okruženje i za SAD.

Mujanović je podsjetio da su CIA i FBI tradicionalno imali snažnu i produktivnu saradnju s bh. obavještajnim službama. Naveo je da je ona bila korisna u pitanjima povezanim s Rusijom i Kinom, ali i u periodima zabrinutosti zbog islamističkog ekstremizma.

Zato smatra da bi Washington trebao jasno komunicirati svoje stavove o budućim kadrovskim rješenjima.

„Mislim da je važno da Washington ovdje naznači određene crvene linije o tome kakve ljude hoćemo, a kakve nećemo prihvatiti na ključnim sigurnosnim pozicijama u BiH“, rekao je.

Šta je Washington dobio ukidanjem sankcija?

Mujanović je kritizirao i američku odluku o ukidanju sankcija Miloradu Dodiku, osporavajući obrazloženje da je povlačenje spornih zakona vlasti RS-a predstavljalo značajan rezultat američkog angažmana.

Prema njegovim riječima, administracija je ukidanje sankcija opravdavala povlačenjem paketa zakona koje je opisao kao secesionističke. Međutim, ustvrdio je da su ti zakoni već bili pravno obesnaženi intervencijama bh. pravosuđa i visokog predstavnika.

„SNSD je povukao te zakone iz skupštine, ali oni su već bili pravno ništavni“, rekao je.

Postavio je i pitanje na čemu se zasniva normalizacija odnosa Washingtona s vlastima RS-a, ukazujući na njihove veze s Rusijom i Kinom, pritiske na demokratske slobode te prijetnje Dejtonskom sporazumu.

„Šta god da je Dodik tvrdio da će dati SAD-u u zamjenu za ukidanje sankcija, to se očigledno nije ostvarilo“, ocijenio je.

Thorpe je također dovela u pitanje učinak te odluke, povezujući je s nastavkom Dodikovih bliskih odnosa s Moskvom.

„Ukinuli smo sankcije lideru RS-a Dodiku. Dao je intervju prije možda dvije sedmice u kojem je objasnio kako se to dogodilo, a zatim je sjeo u avion za Moskvu da proslavi“, rekla je.

Ukazala je i na ulogu novca uloženog u lobiranje u Washingtonu, navodeći da pri razmatranju odluke o ukidanju sankcija treba uzeti u obzir i lobističke i zagovaračke aktivnosti vlasti RS-a.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad