Mujanović: Zašto bi se američki interesi u BiH tumačili kroz stavove lidera koji je želi razbiti?

U tekstu objavljenom u časopisu Harvard Journal of Law & Public Policy: Per Curiam, Mujanović dovodi u pitanje polazište dvojice autora.

„Zašto bi se američki interesi u Bosni i Hercegovini trebali tumačiti kroz stavove političkih lidera od kojih jedan, prema vlastitom priznanju, nastoji razbiti tu državu?“, pita Mujanović.

Dodaje da taj cilj nije prisutan samo u javnim nastupima SNSD-a nego i u ugovorima vlasti RS s lobistima u Washingtonu.

Ustav i evropske presude

Schmitz i Kennedy američki interes opisuju kao „suverenu, samoupravnu i prosperitetnu“ BiH. Mujanović ističe da bi se s takvim ciljem saglasila većina građana BiH i Amerikanaca, ali osporava argumentaciju kojom ga autori obrazlažu.

Prema njegovom tumačenju njihovog teksta, put prema tom cilju vide u ukidanju OHR-a i poboljšanju odnosa Washingtona s vlastima u Banjoj Luci.

Posebno im zamjera što ne spominju Evropsku konvenciju o ljudskim pravima, koja se, prema članu II/2 Ustava BiH, direktno primjenjuje i ima prioritet nad svim ostalim zakonima. Izostavljaju, navodi, i presude Evropskog suda za ljudska prava o diskriminatornim odredbama ustavnog sistema.

Pisanje o ustavnoj reformi BiH bez razmatranja tih pitanja poredi s pisanjem o američkim zakonima o oružju bez spominjanja Drugog amandmana.

„Ako Schmitz i Kennedy nisu upoznati s ovim nedvosmislenim činjenicama, kako mogu vjerodostojno pisati o Bosni i Hercegovini ili regiji? Ako su s njima upoznati, a odlučili su ih zanemariti, pitanje je zašto?“, piše Mujanović.

Kritizira ih i zbog izostavljanja agende 5+2, odnosno postojećih ciljeva i uslova za zatvaranje OHR-a. Njihovo neispunjavanje prvenstveno povezuje s opstrukcijama srpskih i hrvatskih nacionalističkih političara, uključujući Dodika i Dragana Čovića.

Napominje da oni nisu jedini akteri koji su blokirali reforme, ali ih smatra predvodnicima takvih nastojanja.

Dodikova politička prošlost

Mujanović osporava i predstavljanje Dodika kao višedecenijskog protivnika „globalističkih agendi“ Evropske unije i prethodnih američkih administracija.

Podsjeća na američku podršku njegovom dolasku na mjesto premijera RS 1998. godine, uprkos tome što je njegova stranka tada imala samo dva poslanička mjesta u entitetskom parlamentu.

Naglašava i da su Dodik i SNSD ključni učesnici vlasti već dvije decenije, zbog čega snose odgovornost i za političke procese koji nisu dovršeni.

„A ono što se nije dogodilo - poput zatvaranja Ureda visokog predstavnika - također je odraz njegovih političkih aktivnosti“, navodi.

Posebno odbacuje tvrdnju da je Dodiku zabranjeno obavljanje javnih funkcija zbog obilježavanja 9. januara. Razdvaja odluke o diskriminatornom karakteru tog praznika od krivičnog postupka zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika.

Naglašava da je osudi prethodio sudski postupak te podsjeća na Dodikovo korištenje pravnih lijekova pred Ustavnim sudom BiH i Evropskim sudom za ljudska prava.

Kritika Schmidtovih intervencija

Mujanovićevo osporavanje argumenata protiv bonskih ovlasti prati i oštra kritika pojedinih odluka Christiana Schmidta.

U fusnoti posvećenoj intervencijama u Federaciji BiH navodi da je Schmidt izmjene izborne noći 2022. nametnuo kako bi udovoljio zahtjevima HDZ-a BiH i Zagreba. Kritizira i njegovu naknadnu intervenciju u formiranje federalne vlade 2023. godine.

Podrška HDZ-a tim potezima, prema Mujanovićevoj ocjeni, pokazuje da se ta stranka samo selektivno protivi korištenju bonskih ovlasti.

Poveznica u lobističkim materijalima

Obrazlažući navod o distribuiranju poveznice na članak Schmitza i Kennedyja, Mujanović u fusnoti upućuje na informativne materijale firme McGinnis Lochridge, prijavljene u FARA bazi 4. augusta 2026. godine.

Nasuprot pristupu dvojice autora, američki strateški interes vidi prvenstveno u sprečavanju novog sukoba i podršci euroatlantskoj integraciji regije.

„Temeljni američki prioritet u regiji jeste spriječiti ponovno izbijanje sukoba“, piše Mujanović.

U završnici podsjeća i na američke i britanske konzervativce koji su tokom rata zagovarali snažniju podršku BiH i ukidanje embarga na oružje, među kojima su bili Margaret Thatcher, Bob Dole i John McCain.

Zaključuje da ustavna reforma kojom bi individualna prava i slobode dobili prednost nad etničkim kolektivizmom predstavlja put koji odražava američke ustavne i političke vrijednosti.

╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad