U današnjem svijetu koji je obilježen globalizacijom, sukobima i socio-ekonomskim nejednakostima, migracije su postale centralna tema koja nas podsjeća na složenost ljudske egzistencije. Iz dalekih krajeva zemaljske kugle, preplavljeni nadom i hrabrošću, milioni ljudi se upućuju na neizvjesno putovanje ka novom životu. Ali iza svakog koraka kroz prašnjave puteve, neizvjesne granice i pune brodove, krije se duboko preispitivanje i suština migrantskog iskustva. U nehumanim uslovima, ugase se životi hiljada osoba, a postavlja se pitanje, zašto su životi ovih ljudi svijetu nebitna tema?

Šta znači biti migrant? To nije samo puko napuštanje doma ili preseljenje u drugu zemlju. To je odricanje od poznatog i suočavanje sa nepoznatim. To su ljudi koji ostavljaju svoje kuće, zajednice, ponekad i voljene, tražeći sigurnost, bolju budućnost i priliku za život dostojan čovjeka. Ali za svaki korak naprijed, postoji  tuga zbog onoga što je ostavljeno korak nazad.

Putovanje migranata prepuno je rizika i neizvijesnoti, a u mnogome i opasnosti. Osobe koje se hrabro suočavaju sa ovim izazovom, često se susreću s različitim preprekama, zloupotrebama i nepravdom. Put do cilja postaje mračan labirint birokratije, predrasuda i teških životnih uslova koji često budu i pogubni.

Međutim, iza svake priče o migrantima postoji duboko preispitivanje: svi oni nose sa sobom snove, nade i želje. Svaki korak na putu donosi pitanja i dileme o identitetu, pripadnosti i prihvatanju. Nostalgija, gubici i tjeskoba postaju dio svakodnevnog života migranata, a pored toga, suočavaju se sa okrutnim vremenom na putu, nehumanim uslovima, ljudskim neprihvatanjem i sve većom zloupotrebom njihove pozicije.

Projekat nestalih migranata (Missing Migrants Project) od 2014. godine evidentira osobe koje umru u procesu migracije prema međunarodnoj destinaciji, bez obzira na njihov pravni status. Kako je prikupljanje informacija izazovno, sve brojke ostaju približno izračunate. Svaki broj predstavlja osobu, kao i porodicu i zajednicu koju ostavlja iza sebe.

Podaci Projekta nestalih migranata uključuju smrt migranata koji su umrli u transportnim nesrećama, brodolomima, nasilnim napadima ili zbog medicinskih komplikacija tokom putovanja. Uključuje i broj pronađenih leševa na graničnim prijelazima koji su kategorizirani kao tijela migranata, na osnovu stvari i/ili karakteristika smrti.

Najsmrtonosnija ruta je Mediteran gdje je 21.313 migranata izgubilo život od 2014. godine. Posmrtni ostaci 23.981 osobe koje su izgubile život tokom migracije nisu pronađeni.

Više od 30 hiljada smrtnih slučajeva uzrokovani su gušenjem u vodi.

Više od tri hiljade migranata je preminulo je uslijed nasilja na putu.

Više od četiri hiljade njih je poginulo u transportnim prilikama.

Više od tri hiljade migranata umrlo je zbog nehumanih uslova: nedostatka adekvatnog skloništa, vode ili hrane.

Bezimeni migranti postaju samo dio statistike, ali u svakom pojedincu leži jedinstvena priča i snovi koje je prekinula surova stvarnost koja nas izaziva reflektujemo društvo u kojem živimo.

Putovanje preko pustinja, planinskih prevoja i bespuća mora postaje opasnost koja vreba na svakom koraku. U potrazi za slobodom, mirnom egzistencijom ili sigurnošću, njihove priče ukazuju na duboko ukorenjene probleme i sistemske slabosti koje se ogledaju u propustima politika migracija, krhkim humanitarnim mrežama i nedostatku međunarodne saradnje.

Postavlja se pitanje je li ikog briga što iza svakog izgubljenog života stoji bol rodbine, prijatelja i voljenih, koji ostaju bez odgovora i bez mogućnosti da oplakuju svoje najmilije na uobičajeni način?

Migrantska situacija u Bosni i Hercegovini

Bosna i Hercegovina dio je priče migracija, a nalazi se tačno na granici sa Evropskom Unijom koja je jedan od glavnih ciljeva onih koji traže bolji svijet.

Migracija je tema koja je značajno utjecala na Bosnu i Hercegovinu u posljednjim godinama. Bosna i Hercegovina se nalazi na Balkanskoj ruti, koja je postala važan put za migrante koji nastoje stići do zemalja Europske unije.

Migrantska kriza je započela 2015. godine, kada je veliki broj izbjeglica i migranata iz Bliskog istoka, Azije i Afrike počeo dolaziti u regiju. Glavni razlozi migracije su politička nestabilnost, ratovi, siromaštvo te potraga za boljim životom.

Koliko je migranata?

Trenutna situacija po pitanju povećanog priliva migranata u Bosni i Hercegovini je stabilna, naročito ako vršimo poređenje sa 2020-2021 godinom. Trendovi u cijeloj regiji pokazuju da je broj migranata na balkanskoj ruti povećan u 2023. godini.

U periodu od 01.01.2023. godine do 22.06.2023. godine 11.216 migranata na području Bosne i Hercegovine iskazalo je namjeru za azil. Najveći broj dolazi iz Avganistana, Maroka, Kube, Bangladeša i Pakistana.

U svim Privremenim prihvatnim centrima na području Bosne i Hercegovine smješteno je ukupno 1144 migranata. Od navedenog broja, 162 migranta smješteno je na području Unsko Sanskog Kantona i 982 na području Kantona Sarajevo.

To je daleko manji broj od ukupnih smještajnih kapaciteta svih privremenih prihvatnih centara u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina se od kraja 2017. godine suočava sa povećanim prilivom migranata koji ilegalno ulaze u BiH. Riječ je o migrantima iz zemalja visokog migracionog rizika, koji kontinuirano u pojedinačnim slučajevima i manjim grupama, nastoje koristiti teritoriju BiH kao tranzitno područje na putu prema zemljama EU.

Evidentno je da se radi o mješovitim migracionim tokovima gdje je u najvećoj mjeri zastupljena kategorija ekonomskih migranata koji dolaze iz zemalja koje nisu zahvaćene ratnim dešavanjima. U strukturi migranata je naviše samaca, starosti između 18-35 godina, a ostalo su porodice s djecom i maloljetnici bez pratnje.

Pitanje upravljanja migracijama je složen proces. Iako je migrantska kriza iza nas, trendovi pokazuju da priliv migranata u Bosnu i Hercegovinu neće stati ni u narednom periodu.

Ulaskom Hrvatske u šengenski prostor, Bosna i Hercegovina postaje još poželjnija tranzitna ruta za migrante. Broj registrovanih migranata i u ovoj godini je značajan. Teško je predvidjeti dalja kretanja migracija, ali se može očekivati povećanje broja migranata u BiH i u narednom periodu, ali ne u nekoj značajnijoj mjeri.

Naša zemlja se suočila s izazovom prihvata, smještaja i pružanja humanitarne pomoći tim ljudima. Početno su izbjeglice i migranti uglavnom prolazili kroz Bosnu i Hercegovinu, ali se mnogi zadržavaju u državi iz različitih razloga, kao što su poteškoće u prelasku granice ili ograničen pristup drugim zemljama Europske unije.

Međutim, Bosna i Hercegovina se suočava i s mnogim izazovima u vezi s migrantskom krizom: nedostatak adekvatnog smještaja, hrane, medicinske skrbi i sigurnosti predstavljaju ozbiljan teret za zemlju. Postoji i rizik od eksploatacije migranata, trgovine ljudima i drugih oblika kriminala. Mnogi migranti također pokušavaju ilegalno preći granicu, što dovodi do sukoba s graničnim policijama.

Trajni problem bez sluha za rješenje

Dok sunce zalazi nad pješčanim pustinjama i talasima okeana, ova priča se budi. U svjetlu savremenog doba, dok granice postaju prepreke, a ljudi tragaju za boljim životom, strahote i tragedije migrantima postaju sveprisutne. Na putu prema nepoznatim obalama, iza brojki se kriju životne priče, nade i snovi koji su prekinuti prerano. Smrtno stradali migranti postali su simbol prepreka, rizika i dubokog nesporazuma koji vlada u svetu migracija. Danas ove brojke, nažalost, broje hiljade.

Ova priča nas suočava s gorućim pitanjem: kako možemo izgraditi svijet u kojem migracije neće biti životno ugrožavajuće, već će pružiti pravdu, sigurnost i priliku za svakoga? Kroz saznanje o životima onih koji su izgubili bitku na putu, možda ćemo pronaći inspiraciju i odlučnost da zajedno tražimo rešenja koja će osigurati da niko više ne mora platiti svoj san životom.

Tuga i gubitak prožimaju priče ovih ljudi, a njihov nestanak postaje apel za saosjećanje i konačno promjene.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad