Na Veterinarskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, u sklopu manifestacije "Ptice su važan prirodni resurs" koja će se održati u subotu, studenti i profesori ovog fakulteta organizuju izložbu ptica i edukativni program.

Lov, trovanje, protjerivanje, izvor zaraze, prljavštine i smetnji – samo neke su od borbi sa kojima se suočavaju ptice. “Važan prirodni resurs”, poručuju studenti Veterninarskog fakulteta, koji u sklopu svoje manifestacije nastoje podići svijest o važnosti ovih životinja u prirodnim sredinama.

“Zašto su ptice važne, zašto one nama služe, koja je njihova uloga je ustvari nešto što smo mi izgleda počeli da zaboravljamo. Ova manifestacija će biti izložbenog i edukativnog karaktera , biće govora o njihovim morfološkim karakteristikama, o načinima ponašanja. Govorit ćemo o pticama koje se nalaze u Bosni i Hercegovini, o njihovom značaju i značaju ptica u cijelom svijetu”, kazala je doc. dr Ajla Ališah, profesorica Veterinarskog fakulteta UNSA

Na izložbi će biti prikazano preko 30 različitih vrsta ptica, od domaćih koje imamo priliku vidjeti svakodnevno u okruženju, do rijetkih i egzotičnih.

“Eklektus je jedna od ptica koje ćete moći vidjeti na našoj manifestaciji, to su tropske ptice koje žive jako dugo i jako rijetko ih možete naći kao ljubimce zato što se ljudi ne usude. U zatočeništvu, ružno zvuči, ali priuštimo im sve, nijedna nije živjela ispod 60 godina. To su veliki ljenivci ustvari, vole da hodaju, čak i u divljini su više šetaći nego letaći. Hrane se striktno vegeterijanski i zanimljivo je da ove ptice nikada neće napadati leptire i insekte, već će samo sjediti i gledati u njih”, objasnila je Anadi Ajla Otajagić, studentica Veterinarskog fakulteta UNSA

Pismonoše, tipleri, prevrtaneri kao i autohtona vrsta Sarajevski prevrtač koji datira još iz perioda Osmanskog carstva, samo neki su od golubova koji će biti dio postavke Veterinarskog fakulteta.

“Pismonoše su golubovi koji su nastali varijacijom pečinskih golubova, oni su širom historije bili poznati po tome kako su prenosili sa mjesta na koje bi ih odnijeli na mjesta gdje su se izlegli, jer oni se uvijek vraćaju na mjesta gdje se izlegu. Tokom historije poznati su po tome kao vojni golubovi, koji su se dosta koristili tokom rata da se prenose poruke i slično. Međutim kako je tehnologija uznapredovala, prestali su se koristiti u te svrhe. Danas se koriste zbog zaljubljeništva u golubove i u ptice, gdje ih uzgajivači koriste ili zbog ljubavi ili zbog takmičenja. Postoje male, srednje i velike trke gdje golubovi nastoje da se iz raznih područja kako naše države, tako i širom Hrvatske, Njemačke pa čak i Blegije vrate na svoje mjesto i ondje gdje su rođeni”, kazala je Ajla Baltić, studentica Veterinarskog fakulteta UNSA

Prsten na nozi tih trkača posjeduje čip pomoću kojeg sat njihovog rodnog staništa očitava vrijeme slijetanja nakon trke. Najudaljenija je bila u Njemačkoj, iznosila je 1000 kilometara, golubovima treba dva dana da osvoje takvu trke jer u jednom danu mogu preletjeti 500 kilometara.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad