Svi osuđeni pred Međunarodnim krivičnim sudom za bivšu Jugoslaviju i Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove uskoro bi trebali biti upisane u krivičnu evidenciju u Bosni i Hercegovini. To omogućava danas potpisani Memorandum. Time se otvara prostor i da im se onemogući kandidovanje na izborima.

U masakru u Ahmićima najmlađa ubijena žrtva imala je tri mjeseca. Za taj zločin odgovoran je i Dario Kordić. Osuđen na 25 godina zatvora. On je na slobodi, a osuđujuća presuda u BiH nije upisana u krivičnu evidenciju. U istoj poziciji je i haški osuđenik Blagoje Simić koji je 2017. godine imenovan za direktora Doma zdravlja u Šamcu. I ratni zločin Ljubomira Borovčanina, aktuelnog predsjednika Upravnog odbora Streljačkog saveza Republike Srpske, zbog kojeg je osuđen na 17 godina zatvora nije upisan u krivičnu evidenciji.

Potpisivanje Memoranduma o saradnji između ministarstva pravde BiH i Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove upravo to mijenja. U praktičnom smislu osuđenici neće moći priložiti uvjerenje o nekažnjavanju i sada će biti u registru policijskih i pravosudnih institucija.

“Ovaj Memorandum osigurat će da oni koji počine najteže zločine prema međunarodnom pravu snose posljedice svog djelovanja i poslije odsluženja zatvorske kazne, te da će ih posljedice pratiti cijelog života gdje god bili”, kaže Abubacarr M. Tambadou, sekretar Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove.

“Ministarstva unutarnjih poslova upisuju u evidenciju, mi njima podatke dostavljamo na temelju sporazuma. Ovaj sporazum bit će pohranjen u Ministarstvu vanjskih poslova”, dodaje Davor Bunoza, ministar pravde BiH.

Memorandum je već potvrđen u Predsjedništvu BiH. Više od 50 osuđenika pred Međunarodnim sudom do sada je odslužilo kaznu. Osuđeni za ratne zločine u BiH obnašaju javne funkcije, te se i dalje mogu kandidovati na izborima. Zbog osnivanja sabirnih logora, maltretiranja, korištenja zarobljenika kao živog štita u Hrvatskoj je na 15 godina osuđen Fikret Abdić. Pri izlasku na slobodu kandidovao se i postao načelnik Velike Kladuše. Nije poznato kada će takve kandidature biti onemogućene.

“Radimo na harmonizaciji kaznenog zakonodavstva i postoje određeni prijedlozi da to uzmemo u obzir prilikom izrade zakona”, navodi Bunoza.

Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt najavio je prošle godine donošenje odluke kojom se zabranjuje izbor i imenovanje osuđenih za ratne zločine na javne funkcije. Izmjene u izbornom zakonu neophodan su korak za to.

“Mislim da će visoki predstavnik uskoro, pored svih turbulencija oko izbornog zakona, promijeniti Izborni zakon odnosno onemogućiti licima koja su osuđena za ratne zločine da budu kandidati za bilo koju funkciju vlasti”, smatra Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.

Činjenica da se ratni zločinci veličaju, nagrađuju, uz počasti dočekuju, kao i biraju za javne funkcije pokazuje sunovrat političkog morala u BiH, smatra Vehid Šehić, bivši član izborne komisije.

“Dok su oni heroji i daju im se odlikovanja ne može se to očekivati od političara. Zbog toga je i neljudski tražiti od visokog predstavnika da on to čini kada naši političari koji imaju ta ovlaštenja to ne čine”, poentira Šehić.

U atmosferi u kojoj se nalogodavci ratnih zločina ili počinioci istih slave kao heroji, korak koji donosi Memorandum dugo se čekao. Nakon prijema podataka o presudama, ministarstvo najavljuje da će ih u roku od 15 dana dostaviti ministarstvima unutrašnjih poslova. Ministar pravde ne očekuje nova kočenja ovog procesa.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad