Iako članovi radne grupe HDZ-a, SDP-a i SNSD za izmjene Izbornog zakona imaju rok od šest mjeseci da izrade prijedlog, već danas na taj prijedlog stižu brojne optužbe. Od toga da je sve već dogovoreno, do toga da je neprihvatljivo da o svemu pregovaraju tri čovjeka.

Iako se detalji potencijalnog prijedloga izmjena Izbornog zakona i ne naziru, stižu brojne osude. Prije svega ka prvom čovjeku SDP-a Nerminu Nikšiću. Najoštrija je stranka, nekadašnjeg Nikšićevog partijskog kolege Željka Komšića.

Iz DF-a su poručili da Demokratska fronta smatra da je tzv. radna grupa za izmjenu Izbornog zakona koju su formirali Dodik, Čović i servilni Nikšić, grupa koja konačno treba dovršiti etničku podjelu države Bosne i Hercegovine, i koja će to učiniti izmjenama Izbornog zakona koje će definitivno isporučiti i zadnje ostatke suvereniteta države Bosne i Hercegovine Zagrebu i Beogradu

U SDA dosta blaži stav, nemaju povjerenje u novoformiranu radnu grupu SDP-HDZ-SNSD, o svemu bi se trebali dogovarati i vlast i opozicija. Ipak kažu, ako prijedlog bude dobar, neće ga blokirati.

“Ne znam da li je Nikšić nešto obećao ili prihvatio, ali uvijek treba imati na umu da ta grupa tih političkih stranaka nema većinu da neke retrogradne izmjene Izbornog zakona provede“, ističe je Adil Osmanović, član predsjedništva SDA.

Iz SDP-a koji se našao na meti kritika, poručuju ništa nije dogovoreno, prioritet su im sprovođenje presuda Suda u Strazburu.

“Potpuno je neprihvatljiva praksa da neko drugi odluči šta mi planiramo dogovoriti u narednom periodu i onda da nas kritikuju i optužuju zato što oni misle da će neko odlučiti u ovom procesu. Nikakve odluke neće biti donesene na štetu građana BiH“, naglašava Nerin Dizdar.

“Pitanje svih pitanja”

No kako ispoštovati presude Suda u Strazburu, i zahtjev HDZ-a BiH za legitimnim predstavljanjem pitanje je svih pitanja. Gordijev čvor kojeg su ovaj put HDZ-SNSD i SDP odlučili raspetljavati.

“Mi smo puno puta sa SDA dogovorili legitimno predstavljanje i zastupanje, to je Ustav, to je Ustavni sud presudio, nije to HDZ-ovo legitimno predstavljanje, to je predstavljanje konstitutivnih naroda u BiH. Mi kada zagovaramo legitimno predstavljanje, ne zagovaramo predstavljanje HDZ-a“, poručili su iz HDZ-a.

Ovo pitanje za SNSD nije ključno, kažu ostaju pri tome da se sa teritorije Republike Srpske bira jedan član Predsjedništva, kako će se u Federaciji birati stvar je partnera. Druga pitanja su im u fokusu poput povećanja izbornog praga sa 3 na pet posto. Ali i razrješenje aktuelnog saziva CIK-a.

“Mi smatramo da je CIK u ovakvom obliku uzurpriala prava za provođenje izbora na nivou RS, za predsjednika RS, na NSRS, Dom naroda BiH i vijeće naroda RS, kao i lokalne izbore, da to nije u nadležnosti CIK-a, već da je to u nadležnosti Republičke izborne komisije“, kazao je Milorad Dodik na konferenciji za medije.

O tek formiranoj radnoj grupi oglasili su se i iz Koalicije pod lupom. Neprihvatljivo im je da o svemu razgovaraju tri političke partije, ili još gore, tri osobe iz tih partija.

Ono što bi moralo pod hitno da se formira je Interresorna radna grupa koju čine delegati, poslanici i predstavnici Savjeta ministara, a trebala bi da se uključi i CIK”, dodao je Vehid Šehić iz Koalicije.

Dosadašnji rad Interesorne radne grupe u Parlamentu BiH nije urodio plodom, kao ni brojni pregovori. Sada je između SDP-a, HDZ i SNSD-a dogovoreno da prijedlog u narednih šest mjeseci izrade tri osobe Nerin Dizdar, Darijana Filipović i najiskusniji među njima Sredoje Nović.

Opširnije u prilogu Aleksandre Tolj Ružić.

Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android|iPhone/iPad