BiH proslavlja dan neovisnosti. Sjećanje je to na današnji dan 1992. godine, kad su se građani na referendumu izjasnili za državu ravnopravnih građana i naroda, demokratsku i neovisnu državu.

Prvog marta 1992. godine okončan je dvodnevni referendum, na kojem su se građani tadašnje Republike BiH izjasnili da li žele vlastitu, nezavisnu državu. Na referendum je izašlo 64,3 posto birača s pravom glasa, za suverenost Bosne i Hercegovi se izjasnilo se 99,4 posto građana BiH

Odluka o održavanju referenduma o nezavisnosti usvojena je u Skupštini tadašnje Republike BiH. Prije glasanja, predstavnici srpskog naroda, na prijedlog Radovana Karadžića napustili su skupštinsko zasjedanje. Ipak, i građani Srpske nacionalnosti izašli su na referendum. Bez njihovog pristanka ne bi bilo moguće proglasiti nezavisnost. Ostaće upamćen govor jednog od osnivača SDS-a, pjesnika Vladimira Srebrova koji se tada distancirao od politike svoje stranke.

“Mi ovdje predstavljamo 100.000 Srba koji su ostali u gradu Sarajevu. Mnogi su mi rekli da ne mogu da dođu zbog barikada koji su i zarad ovog postavljene. Zbog toga opravdajmo srpski narod koji ovdje nije mogao da dođe. Prisustvujem ovom časnom skupu kao Srbin, da bih podvukao nešto – da na ovaj referendum će izići onaj dio Srba, onaj dio srpskih intelektualaca koji BiH smatraju svojom domovinom i svojim zavičajem”, naglasio je Srebrov.

Podsjetimo i na izjavu Mire Lazović. Nije imao dvojbi, unatoč pritiscima

Na referendumu su glasali građani, ali i Bošnjaci, Hrvati i Srbi.. Podsjetila je u svojoj današnjoj poruci i predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto u očekivanju služebenog otvaranja pregovora BiH s Evropskom unijom

“Na današnji dan 1992. godine izjasnili smo se za Bosnu i Hercegovinu – državu Hrvata, Bošnjaka i Srba kao konstitutivnih naroda i svih drugih koji u njoj žive. Stoga neka i ovaj Dan neovisnosti bude podsjetnik za naše zajedničko djelovanje i predanost izgradnji bolje, sigurnije, prosperitetnije države jednakopravnih konstitutivnih naroda i drugih građana.”

Dan nezavisnosti se se u najvećem dijelu entiteta Federacije BiH danas proslavlja kao praznik, neradni je dan, podignute su zastave, položeni vijenci u čast onih koji su stradali u odbrani države, 32 godine kasnije poruke ponosa.

U Republici Srpskoj ovaj datum se bojkotuje i doživljava isključivo kao dan “kada je počeo rat“. Tog 1. marta 1992. kod Stare pravoslavne crkve u Sarajevu, ubijen je srpski svat Nikola Gardović, što je iskorišteno za podizanje barikade na važnijim sarajevskim ulicama i osporavanje suverenosti državnih organa. Razmišljanja o ovom datumu do danas nisu promijenjena zato i ne čude ovakvi naslovi i izjave

Bosna i Hercegovina, 32 godinu nakon refernduma, nema Zakon o praznicima, himna je bez teksta, izgled zastave je proglasio visoki predstavnik. BiH je daleko od prava koja je garantovala u vrijeme održavanja referenduma, još dalje od građana čije se izjašnjavanje tražilo, sa diskriminatorskim ustavom koji ne jamči ista prava i slobode za sve. No, unatoč svemu država postoji i jača.

Evropska zajednica je 6. aprila priznala BiH sa retroaktivnim važenjem od 6. marta kada su i zvanično priznati rezultati referenduma. Ovim je 1. mart 1992. godine postao najvažniji datum u historiji BiH.