Najavljena gradnja u Mostaru: Zašto je svijet poludio za data centrima i šta to znači za nas

M.T. Abraham Group potvrdio je za Hercegovina.info da razvija projekt velikog podatkovnog centra u Mostaru, prenosi portal Hercegovina.info (autor M. Ćorić). Projekat NOVERIX predviđa fazno povećanje kapaciteta od 50 do 200 MW, a u Mostaru je svoj data centar od 100 MW najavila i američka kompanija AAFS. Da bismo razumjeli šta te brojke znače, treba pogledati šta se u svijetu događa.

Šta je zapravo data centar

Data centar je zgrada, ili kompleks zgrada, ispunjena hiljadama servera složenih u metalne ormare. Svaki put kad pošaljete poruku, gledate video ili pitate chatbota nešto, taj se zahtjev obrađuje na nekom od njih. Uz servere, svaki centar ima mrežnu opremu, sisteme napajanja s baterijama i generatorima za slučaj nestanka struje te, najzahtjevnije, sistem hlađenja, jer gotovo sva struja koju serveri potroše postaje toplota. Prema IEA-i, udio hlađenja u ukupnoj potrošnji kreće se od oko 7% u efikasnim hiperskalnim centrima do preko 30% u manje efikasnim.

Umjetna inteligencija te je zgrade pretvorila u nešto sasvim novo. Pojedinačni server-ormar u naprednom data centru velik je kao frižider, ali do 2027. mogao bi imati vršnu potrošnju kao 65 domaćinstava. Između 2020. i 2025. gustoća snage AI servera porasla je 11 puta, a do 2027. očekuje se novo četverostruko povećanje. IEA slikovito opisuje i ostale razmjere: takav ormar mora odvesti toplotu jednaku onoj iz 30 plinskih bojlera, a može biti teži od pick-up kamioneta.

Ulaganja veća od naftne industrije

Novac koji se ulijeva u ovu industriju nema presedana. Kapitalna ulaganja najvećih tehnoloških kompanija premašila su 400 milijardi dolara u 2025. i očekuje se da u 2026. porastu za dodatnih 75%. IEA ističe da ulaganja samo pet tehnoloških kompanija sada nadmašuju globalna ulaganja u proizvodnju nafte i plina. Satelitsko praćenje agencije pokazuje da su se takozvane "AI tvornice", centri specijalno projektovani za umjetnu inteligenciju, za 18 mjeseci više nego utrostručile po kapacitetu.

Ipak, ni ovolike pare nisu dovoljne. Prema IEA-i, ulaganja su postala prevelika da bi se finansirala samo iz bilansa kompanija, pa brzina gradnje sve više zavisi od raspoloženja tržišta kapitala i očekivanih povrata od umjetne inteligencije.

Koliko struje troše

Data centri su 2024. potrošili oko 415 TWh, otprilike 1,5% svjetske električne energije. Samo godinu kasnije, potražnja je porasla za 17%, dok su centri fokusirani na umjetnu inteligenciju zabilježili skok od čak 50%. Najnovija projekcija IEA-e predviđa udvostručenje sa 485 TWh u 2025. na 950 TWh u 2030., što bi bilo oko 3% svjetske potražnje.

Irska: zemlja koju su data centri "pojeli"

Najbolji evropski primjer onoga što se događa kad data centri nadrastu mrežu je Irska. Tamošnji data centri potrošili su 2025. godine 7.663 GWh, što je 23% ukupne izmjerene potrošnje struje, dok je 2015. taj udio bio samo 5%. To je gotovo onoliko koliko troše sva irska domaćinstva zajedno. Dok je potrošnja data centara porasla 10% u godinu dana, potrošnja svih ostalih korisnika porasla je tek 2%.

Irska je zbog toga 2021. praktično zamrznula nova priključenja data centara na mrežu u području Dublina. Moratorij je ukinut prošlog decembra, ali pod strogim uslovom: novi centri moraju najmanje 80% godišnje potrošnje pokrivati iz obnovljivih izvora. Uz to, moraju osigurati vlastitu proizvodnju ili skladištenje koje odgovara njihovoj maksimalnoj potrošnji iz mreže.

Plin, baterije i elektrane u dvorištu

Zbog sporog priključivanja na mrežu, investitori u SAD-u sve češće grade vlastite plinske elektrane uz same data centre. Prema IEA-i, pouzdano napajanje iz takve elektrane traži da ona bude 30 do 70% veća od same potražnje centra, a do 2030. bi 15 do 27 GW plinskih elektrana moglo raditi direktno za data centre, uglavnom u SAD-u. Ovo je važno i za Mostar, jer se i u NOVERIX-ovom promotivnom materijalu i u AAFS-ovim planovima spominju plinske elektrane.

Emisije rastu, ali ostaju relativno male u globalnom kontekstu: prema projekcijama IEA-e, emisije povezane s data centrima udvostručit će se na oko 350 miliona tona do 2035., što je oko 2% emisija elektroenergetskog sektora.

Voda: nevidljivi trošak

Drugi veliki resurs je voda. Američki data centri su 2023. direktno potrošili oko 66 milijardi litara vode, uglavnom za hlađenje, a indirektna potrošnja kroz proizvodnju struje bila je višestruko veća. Međutim, tehnologija pravi ogromnu razliku: istraživanje Lawrence Berkeley National Laboratoryja pokazuje da se potrošnja vode može razlikovati više od 10.000 puta zavisno od tehnologije i uslova rada. Zato je izbor sistema hlađenja, a ne sama veličina centra, često presudan za rijeku u blizini.

Kad zajednice kažu ne

Otpor raste brže nego ikad. U prvom kvartalu 2026. protivnici su u SAD-u blokirali ili odgodili najmanje 75 projekata vrijednih oko 130 milijardi dolara, najviše otkako Data Center Watch prati ove podatke. U drugom kvartalu pogođeno je još 45 projekata vrijednih gotovo 68 milijardi dolara. Organizacija je izbrojala 843 protestne grupe, a jednog vikenda u julu održana su 142 protesta u 42 savezne države.

Razlozi se ponavljaju: potrošnja struje i vode, buka i pitanje da li zajednica dobija dovoljno zauzvrat. Otpor nadilazi političke podjele: ljevica češće navodi okolišne razloge, a desnica se protivi poreznim olakšicama, dok zabrinutost zbog opterećenja mreže dijele obje strane. Po prvi put su zabilježeni i protesti u Evropi, Australiji i Južnoj Africi.

IEA upozorava da data centri ne moraju nužno podići cijene struje, ali stvaraju poseban rizik. Oni se grade brzo, a elektrane i dalekovodi sporo, a stvarna potrošnja centra često je neizvjesna jer se serveri postepeno ugrađuju, a priključci u startu predimenzioniraju. Takav nesklad bi, bez pravilnog upravljanja, mogao podići cijene na nekim mjestima.

Evropa hoće trostruko više, ali pod kontrolom

EU želi utrostručiti kapacitet data centara u narednih pet do sedam godina. Data centri su 2024. u EU potrošili oko 68 TWh struje. Zato je Evropska komisija 21. septembra predložila zajednički sistem ocjenjivanja za data centre snage iznad 500 kW, koji će mjeriti energetsku i vodnu efikasnost, korištenje niskoemisionih izvora, doprinos mreži i spremnost za ponovno korištenje otpadne toplote. Prve oznake održivosti očekuju se 2027. godine.

Posebno zanimljiv podatak Komisije: ponovnim korištenjem oko polovine toplote koju proizvode evropski data centri moglo bi se grijati četiri miliona domaćinstava. Izvršna potpredsjednica Komisije Teresa Ribera sažela je poruku tako da utrostručenje kapaciteta ne smije značiti utrostručeni pritisak na mreže, vodu i račune za struju.

Balkan ulazi u igru

Regija više nije samo posmatrač. U hrvatskom Topuskom razvija se projekat Pantheon: kampus od 1 GW i 800 MW korisne IT snage, s ukupnim ulaganjima iznad 50 milijardi eura i početkom gradnje početkom 2027. Investitori najavljuju napajanje iz obnovljivih izvora, uz solarnu elektranu od 500 MW i baterije od 8.000 MWh na samoj lokaciji. Obećavaju 1.500 stalnih radnih mjesta i 3.000 radnih mjesta tokom gradnje. Ipak, procjene su da bi centar trošio između 20 i 40% ukupne godišnje potrošnje struje u Hrvatskoj, što je na nivou cijelog Zagreba. Hrvatski operator prijenosnog sistema već je odobrio tehničko rješenje priključenja od 1 GW.

U Srbiji je skromniji Državni data centar u Kragujevcu u aprilu ove godine povećan na 14 MW.

Šta to znači za Mostar

Mostarski projekti uklapaju se u globalni obrazac, s jednom važnom posebnošću: lokacija Aluminija ima rijetku prednost jer već ima priključke koji su godinama nosili oko 220 MW. Upravo je nedostatak mrežnih priključaka danas najveće usko grlo industrije u svijetu.

Ali globalna iskustva pokazuju i šta treba tražiti prije nego što se krene u gradnju: jasan izvor energije i ko plaća nadogradnju mreže, obavezujuću tehnologiju hlađenja koja štiti rijeku, transparentno praćenje potrošnje po uzoru na nova evropska pravila te konkretne brojke o radnim mjestima. Za NOVERIX te brojke još ne postoje: kompanija nije navela vrijednost investicije, rokove, broj radnih mjesta niti buduće korisnike. Uz to, BiH za sada nema ni zakonski okvir za okolišnu dozvolu data centara, jer oni uopšte nisu obuhvaćeni važećim okolišnim zakonima.