Koji su najčešći uzroci požara, koji je najvažniji savjet u situacijama kada požar već nastane? Šta bi trebalo da ima svako domaćinstvo kao prvu pomoć protiv požara? Koje su kazne za izazivanje požara i da li se provode? O ovim i drugim temama za N1 su govorili gosti Novog dana Dženan Brkanić - direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Kantona Sarajevo i Muhamed Duran, komandir voda.

Najčešći uzor požara su ljudski nemar i bahatost, ističe Brkanić, ukazavši na problem neprovođena preventivnih mjera, definiranih zakonom.

Navodi kako bi svaka institucija trebala provoditi mjere kao rano upozoravanje na eventualne požare, dodavši kako u postratnom periodu to nije bio slučaj. S obzirom na to da Kantonalna uprava Civilne zaštite do unazad nekoliko godina nije imala svoj inspektorat, i provođenje kontrole implemenbtacije tih mjera nije bilo moguće.

Sada, kada postoji inspektorat, inspektori redovno obilaze objekte od značaja na području Kantona Sarajevo, kao što su škole, domovi zdravlja, i druge institucije, i nameću ono što je zakonom predviđeno i što bi svaka institucija trebala da ima, dodaje Brkanić.

Duran je potvrdio da je, statistički, u 99 posto slučajeva uzrok požara ljudski faktor, odnosno nemar i nepažnja.

“Ljudi to olako shvataju, ostave uključen jeftini punjač od mobitela, domaćice ostave uključenu peglu, ili peć, odu na pijacu, zagori ručak, itd. Desi se sreća i po nas i po drugu stranu da se sve dobro završi, reagujemo brzo kada dobijemo dojavu na vrijeme. Ali, dese se i katastrofalni požari, radi se o jednom velikom nemaru i apelujemo godinama. Ljudi ne čiste dimnjake, dosta je slučajeva gdje gasimo požare na kućama, ljudi nemaju naviku da rade svake godine što su dužni po zakonu, svako šest mjeseci da čiste dimnjak. Radi se o velikoj nepažnji, da ne čiste dimnjake po 10, 15 ili 20 godina, to je katastrofa”, naglasio je.

Muhamed Duran i Dženan Brkanić u Novom danu (N1)

Brkanić ističe kako je dosta požara zabilježenih ove godine na otvorenom, gdje je uzrok paljenje niskog raslinja, a česte su i pojave kada u takvim slučajevima požari dopru do stambenih objekata.

Kada su u pitanju požari unutar domaćinstava, nadovezao se na činjenicu kako su česti uzorci nepropisno i neadekvatno korištenje elektroinstalacija, pa požar nastane ukoliko koristimo više aparata na jednom produžnom kablu.

“Naravno da će doći do zapaljenja, elektroinstalacije bi svi trebali provjeriti u neko određeno vrijeme, moramo logički razmišljati. Dovodimo sebe u opasnost i naše sugrađane i izlažemo se velikom trošku“, naglasio je.

Brkanić naglašava da su kazne za izazivanje požara jasno propisane Krivičnim zakonom Federacije BiH, te smatra kako je neophodno isti provoditi da bi pokazali kako država funkcioniše.

Zapalio nam se punjač, šta ćemo uraditi?

“Zakon kaže svaki građanin je dužan ugasiti požar ako ne ugrožava svoj život. Ako ne možete, onda zovete 123, ili policiju, lagan je način da se dođe do nas, kod nas sve ovisi o vremenu dojave.  Ugasićete osigurač ili isključiti iz struje, gasićete aparatom ako ga imate, a dužnost je da imate, ili prekrijte nekom dekom i izbacite“, preporučio je Duran.

Gosti preporučuju i obavezno posjedovanje aparata za gašenje požara, kako u privatnim kućama tako i u objektima zajedničkog stanovanja.

Brkanić je upozorio na problem otuđivanja aparata u zgradama.

“Neko ne razmišlja da će tako ugroziti živote, imamo suhe hidrante, zaključane krovove, kuda će ljudi bježati u slučaju požara ako ne mogu na krov? Upravitelj mora povesti računa da su aparati ispravni kao i hidrantska mreža, da su evakuacioni putevi prohodni“, naglaiso je.